Nekoć je u ovom selu živjelo 150 stanovnika. Danas samo četiri. Janjko i Barbara Romić vratili su se u Požetvu prije 12 godina. Mirovinu su zaradili u Njemačkoj.
“Odavno smo u braku. Poznajemo se od ’72. Uzeli smo se ’75. Brak osnovali. Imamo troje djece”, priča Janjko za N1.
Djecu u Njemačkoj posjećuju najčešće zimi. Požetva je njihova oaza mira, iako povremeno vole zaviriti u moderni svijet, ali se brzo vraćaju čistom zraku nadomak Zec planine.
“Ovdje ima priroda, ovdje ima kad sunce sija. I kad je snijeg i hladno da zvijezde sijaju. Pa to je lijepo”, kaže Barbara.
“Sad ova tišina ovdje i čistoća zraka, vode, zemlje, mir. Mi smo tamo bili u buci, gužvi, jurnjavi u stresu”, dodaje njen suprug.
U potrazi za preostala dva stanovnika Požetve, novinari dolaze kod Stipe i Mare Tomić. Uz osmjeh počinju svoju priču. Imaju šestero djece. 16 unučadi i petero praunučadi. 53 godine braka ovako opisuju.
“Pa kako bi ti rek’o. Dobro. Ako se može, ako se slažeš. Dobro”, kaže Stipo.
“Isto tako i ja kažem. Šta ću. Dobro ajde. Nema bolje”, dodaje Mara kroz smijeh.
Pozitivna i vesela Mara uz smijeh kaže šta je ipak najvažnije za dugovječni zajednički život:
“Pa mora se slušat jedno drugo.. Razumijevanje i šta? Ljubav i priljubav”.
Šala ipak nisu problemi s kojima se stanovnici Požetve suočavaju. Prva tržnica udaljena je 15 kilometara odavde. Stipo navodi da nadležni ne brinu o tome da put bude prohodan do njihovih kuća.
“Ali je put najgori. Pođe čovjek s autom, pođe iz Mostara, Sarajeva, Zagreba, nema veze odakle je poš’o čovjek, skonta kako ću iz Jasenika u Požetvu izaći.
N1: Što biste vi poručili ovima koji mogu pomoći? – Šta bi im poručio? Da nema života bez sela, bez zemlje. Kad se sve sleglo u gradove. Od čega živiti?!” pita se Stipo.
Unija za održivi povratak upozorava da su područja s najvećim odljevom stanovništva u posljednje vrijeme Posavina, Zapadna Hercegovina i Brčko Dirstrikt. Dodaju da broj stanovnika u BiH mnogo manji od registriranog jer je većina ljudi koji su trajno napustili BiH i dalje prijavljena u matičnoj državi.
“Ovo traje od 2013. godine otkad mi kontinurano preko mjesnih zajednica i volontera vodimo statistiku. Dakle, dobili smo podatak da je 217 tisuća do 6 mjeseca ove godine otišlo iz BiH. Dakle evidentiranih ljudi u selima i mjesnim zajednicama”, kaže Mirhunisa Zukić, Unija za održivi povratak.
Iz Instituta za razvoj mladih KULT ističu da je neformiranje vlasti najbolji pokazatelj nemara prema stanovnicima BiH.
“To govori da vlast u BiH ne brine o vlastitom stanovništvu. Tako da podaci da nas neće biti, odnosno da ćemo biti drastično umanjeni po broju stanovništva, ne trebaju nikoga čuditi ni iznenaditi”, tvrdi Aldin Alić, Institu za razvoj mladih KULT.
Ništa ne može iznenaditi ni bosanskohercegovačku vlast koji ne shvaća ozbiljno depopulaciju stanovništva. Oni ne vide probleme ni mladih, a kamoli stanovnike Požetve koji žele samo put do svog mjesta, jer kako i sami kažu, bez sela nema života.
Dnevnik.ba