Na 286 izbornih mjesta u šest SDP-ovih područnih jedinica, odnosno izbornih regija za novog lidera glasat će oko 12.000 članica i članova s pravom glasa, od ukupno nešto više od 32.000 članova stranke.
Prema stranačkim izbornim pravilima, izborima mogu pristupiti samo članovi s podmirenom članarinom. Za Bernardićeva nasljednika natječu se saborska zastupnica i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, pulski SDP-ovac Marino Percan i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.
Netko od te petorke preuzet će SDP nakon što su ga od osnutka vodili Ivica Račan, Zoran Milanović i Davor Bernardić. Očekuje se da nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto glasova već u prvom krugu pa će SDP novog čelnika stranke dobiti tjedan dana kasnije, kada će se dvoje s najviše glasova natjecati za mandat za vođenje SDP-a u iduće četiri godine.
Političke i medijske analize u predsjedničkoj utrci favoriziraju Kolara i Grbina, pri čemu se Kolara apostrofira kao eksponenta Bernardiću bliske struje u stranci, dok se Grbina smatra kandidatom kritičara Bernardićeva načina vođenja stranke i ekipe kojom je bio okružen u svom mandatu. Osim predsjednika, članstvo će po principu "jedan član - jedan glas" birati i 17 članova Predsjedništva, od kojih će četvero potpredsjednika postati oni koji dobiju najviše glasova na izborima, te 103 članice i člana Glavnog odbora stranke, koji je najviše tijelo između dvije konvencije.
Izborna mjesta bit će otvorena u sedam sati i glasat će se do 19 sati, no na manjim izbornim mjestima moguće je da glasanje počne kasnije, a završi ranije. Po zatvaranju birališta i obradi glasova, Središnja izborna komisija objavit će rezultate izbora u stranačkoj centrali na Iblerovom trgu u Zagrebu. Utrka za čelno mjesto u stranci, iako protječe bez povišenih tonova, smatra se neizvjesnom.
U predizbornoj kampanji pojavile su se optužbe između dva glavna tabora, Kolarevog i Grbinovog, za izborni inženjering, kupovinu članstva, podmirivanje neplaćenih članarina kako bi se pridobilo biračko tijelo te "šalabahter demokraciju", odnosno popise s imenima koje treba zaokružiti, a koji cirkuliraju po internim stranačkim krugovima.
Aktualni glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas ranije je izjavio da bi se novo vodstvo trebalo pozabaviti pitanjem "šalabahter demokracijom" jer ta pojava SDP-u nije nepoznata i s prethodnih unutarstranačkih izbora, iako je to još uvijek unutar granica kolegijalnih odnosa.
Uvjeren je da, bez obzira na to tko bude izabran za predsjednika, u SDP-u neće biti zle krvi, revanšizma i unutarnjih podjela i da će svi zajedno nastaviti raditi za boljitak stranke, premda je za očekivati da će nakon izbornog procesa biti i nezadovoljnih, prenosi Večernji.
Dnevnik.ba