Ovim posljednjim rezultatima potvrđeno je kako je novi predsjednik RS-a Milorad Dodik, hrvatski potpredsjednik postao je Davor Pranjić uime HDZ-a BiH - HNS-a, dok je bošnjački Ćamil Duraković.
Parlamenti
Kod Hrvata ovi su izbori potvrdili vodeću poziciju HDZ-a BiH i stranaka HNS-a. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je nedavno da će vodeće hrvatske stranke biti u izvršnoj vlasti na razini države i entiteta Federacije BiH te u šest županija, što je rezultat uspjeha ostvarenog na nedavnim općim izborima.
Na državnoj razini, odnosno u kontekstu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ističu se tri politička subjekta - SDA i HDZ - HNS iz Federacije te SNSD iz Republike Srpske, a koja su dobila i najveći broj glasova birača. Ipak, pitanje uspostave nove većina na državnoj razini treba promatrati ne samo u kontekstu osiguranja 22 zastupnika u Zastupničkom domu već i kroz ulogu Doma naroda Parlamenta BiH, uz naglasak kako će većinu u Klubu hrvatskog naroda imati pobjednici u hrvatskom biračkom tijelu HDZ - HNS, dok bi u Klubu Srba to trebao biti SNSD i partneri.
U Zastupničkom domu Parlamenta BiH odnos snaga je takav da SDA ima devet zastupnika, SNSD 6, SDP 5, HDZ BiH - HNS 4, NiP i DF po 3, Naša stranka, NES, SDS i PDP po dva, dok su po jedan mandat osvojili Bh. inicijativa - Fuad Kasumović, Demos, Ujedinjena Srpska te Za pravdu i red - lista Nebojše Vukanovića.
Na federalnoj razini najsnažniji politički subjekti, prema broju glasova i mandata, su SDA (26) te HDZ - HNS i SDP s po 15 mandata, a slijede DG/GS (12), NiP - SPU BiH (7), NS (6), NES (5), SBiH (4) te HDZ 1990. (3). Po jednog zastupnika osvojili su PDA, Bh. inicijativa - Fuad Kasumović, HRS, HNP te Pomak.
Pitanje uspostave nove parlamentarne većine u ovom domu ovisi isključivo o osiguranju legitimnog političkog predstavljanja kroz Dom naroda - instituciju u kojoj inače i počinje izbor federalne vlasti. Tomu treba dodati i situaciju u kojoj će se Hrvatima, nakon izmjena Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt, konačno povećati mogućnost konzumiranja onoga što je Ustav i predvidio - načela konstitutivnosti kroz zakonsku potrebu legitimnog političkog predstavljanja u Domu naroda.
Time se zapravo umanjuje mogućnost kršenja političke volje hrvatskoga naroda u Federaciji, odnosno povećavaju izgledi da legitimni hrvatski predstavnici predlažu predsjednika Federacije.
U kontekstu Narodne skupštine Republike Srpske SNSD je na ovogodišnjim općim izborima potvrdio kako je najsnažniji politički subjekt te s 29 zastupnika predvodi osnovu formiranja nove skupštinske većine, a samim tim i Vlade.
Županijske skupštine
Situacija sa županijama u Federaciji BiH upućuje na zaključak kako će HDZ BiH - HNS biti u vlasti u šest od deset, pri čemu bi u njih pet trebao biti i predvodnik ustroja novih skupštinskih većina i vlada. U Zapadnohercegovačkoj županiji HDZ - HNS imat će mogućnost samostalnog formiranja vlasti s osvojenih 14 od ukupno 23 mandata, a isto će moći napraviti i u Posavskoj, gdje je, od ukupno 21 zastupničkog mjesta u Skupštini, HDZ BiH osvojio 12.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH - HNS također je najsnažniji politički subjekt, a dokaz za to je 11 mandata u Skupštini, dok je druga po snazi politička opcija SDA sa sedam zastupnika. U Srednjobosanskoj županiji SDA je dobio 11, a HDZ - HNS 9 mandata, dok u Sabor ulaze i SDP s četiri te HDZ 1990. - HSP HB i BiH, NiP i DF s po dva zastupnika. I u ovoj se županiji traži dvotrećinska većina za izbor Vlade, što znači kako će legitimni predstavnici Hrvata biti dio nove većine.
U Hercegbosanskoj županiji po pet mandata dobili su HDZ BiH i HNP, a navedeno upućuje na mogućnost otvaranja pregovaračkog procesa koji bi trebao stvoriti temelj nove skupštinske većine. Kada je riječ o većinski bošnjačkim županijama, SDA je u najboljoj poziciji u Tuzlanskoj županiji, gdje je dobio 13 mandata te je time u prednosti u odnosu na SDP koji ima 8, te u Zeničko-dobojskoj županiji u kojoj je osvojio 11 mandata.
Dnevnik.ba