Christian Schmidt
visoki predstavnik

Schmidt prekinuo šutnju: "Nisam žrtva Amerikanaca"

/

U njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavljen je intervju s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom, koji je, prema navodima novinara Michaela Martensa, pokušao razjasniti okolnosti svog odlaska.

Schmidt je u intervjuu najviše govorio o razlozima odlaska, odnosno o tvrdnjama da je funkciju napustio pod pritiskom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država.

U ranijem intervjuu za Süddeutsche Zeitung Schmidt je govorio o „razgovorima iza kulisa“, što je dodatno pojasnio odgovarajući na pitanje je li otišao s dužnosti zbog „američkog pištolja na čelu“.

O odlasku s funkcije

— Svi razgovori protekli su mirno i bez „upotrebe oružja“. Bio sam spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku — rekao je Schmidt za FAZ.

Na pitanje je li bio potpuno otvoren u raspravama o napuštanju BiH, dodao je:

— Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Nisam ovdje da objašnjavam osobne osjećaje, nego da govorim o činjenicama. Nakon pet godina na dužnosti, što je drugi najduži mandat među visokim predstavnicima u Bosni, teška srca odlučio sam otići. Ali znam i da imamo probleme o kojima moramo govoriti. Tko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine — rekao je Schmidt.

„Poruka za EU“

Jedno od pitanja odnosilo se i na Angelu Merkel, bivšu kancelarku Njemačke s kojom je Schmidt imao blizak odnos.

— Slažem se s porukom Merkel da se Europa treba više osamostaliti u odnosu na SAD, ali imam i poruku za Europsku uniju, posebno u kontekstu Bosne — rekao je.

Govoreći o plinovodu Južna interkonekcija (South Interconnection), naveo je:

— BiH plin dobiva isključivo iz Rusije preko Srbije. Godinama postoji ideja izgradnje plinovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da projekt više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Nije dovoljno naknadno kritizirati druge — gdje je naša europska strategija? — zapitao je bivši njemački ministar.

O lobističkim ugovorima i RS-u

Schmidt je komentirao i lobistički ugovor Vlade Republike Srpske s firmom Dickens & Madson, u kojem se kao cilj navodi lobiranje za neovisnost RS-a i ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR).

— Primio sam to k znanju i shvatio kao veliko upozorenje da postoji koordinirana akcija koja ne želi dobro ni Bosni ni mojoj funkciji. Zahtjev za neovisnošću Republike Srpske očito je suprotan Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995., ali i službenom stavu SAD-a — rekao je Schmidt.

Govoreći o stavu SAD-a, u kontekstu obraćanja američke predstavnice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Tammy Bruce, Schmidt je naglasio:

— Američki stav, ponovno potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a, jest očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Daytonskim sporazumom. To isključuje neovisnost RS-a. No taj lobistički ugovor jasno pokazuje određenu namjeru, za čiju se realizaciju izdvaja mnogo novca — gotovo koliko iznosi cijeli godišnji proračun OHR-a.

O Miloradu Dodiku i Donaldu Trumpu Jr.

Na pitanje o Miloradu Dodiku Schmidt nije želio detaljno odgovarati, ali je komentirao posjet Donalda Trumpa mlađeg Banjoj Luci, organiziran od strane Dodikova sina Igora.

— Tko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica, zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi. Takve ideje su opasne jer nude privid rješenja za nešto što se na taj način ne može riješiti — rekao je Schmidt.

„Slučaj eskalacije“

— Ako se zemlja raspadne, ovlasti visokog predstavnika nisu dovoljne. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o opstanku države. U tom trenutku stupaju na snagu diplomatske i vojne nadležnosti. Međunarodna zajednica i susjedne države moraju djelovati mudro kako bi to spriječile — kazao je.

Dodao je kako će se parlamentarni izbori u listopadu održati prema principima OSCE-a te da će birači ubuduće biti identificirani biometrijskim podacima, što je, kako kaže, rezultat angažmana visokog predstavnika.

Državna imovina

Govoreći o državnoj imovini i Južnoj interkonekciji, Schmidt je rekao:

— To je vrlo složena situacija i svi bismo željeli da parlament konačno postupi po zahtjevu Ustavnog suda i usvoji odgovarajuće zakonodavstvo. No to dosad nije uspjelo jer ne postoji politička volja. Neki tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopće ne postoji, iako je Ustavni sud to neumorno potvrđivao.

Na konstataciju novinara da je žrtva „američke dinamike“, odgovorio je:

— Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek.

Kada je Martens sugerirao da su „Amerikanci na srebrnom pladnju donijeli Schmidtovu glavu Dodiku“, Schmidt je kazao:

— Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati.

Dnevnik.ba