- Čini se da smo dosegli ključnu točku u preispitivanju priče tko smo to mi kao Amerikanci - kaže David Farber, profesor povijesti na kanzaškom sveučilištu.
- Vidimo da se desetine, ako ne i stotine milijuna Amerikanaca muče s fundamentalnim pitanjem što učiniti s neugodnim i, budimo iskreni, nemoralnim aspektima naše povijesti.
Ali istodobno je potaknuto i nacionalno preispitivanje dijelova američke povijesti.
Prosvjednici su se u nekoliko gradova okomili na spomenike generalima i političarima s robovlasničkog juga i, na primjer, u Richmondu oborili kip Jeffersona Davisa, predsjednika Konfederacije u vrijeme Američkog građanskog rata.
- Simboli Konfederacije, mislim, izazivaju najviše podjela. Ali sve se širi diljem zemlje - nastavlja Farber.
- U New Yorku su to spomenici Kolumbu, u Novome Meksiku kip konkvistadora koji je genocidna figura u očima tamošnjih Pueblo Indijanaca - rekao je.
- Diljem SAD-a ima srednjih škola nazvanih po Johnu Calhounu - sedmom američkom potpredsjedniku koji je bio veliki zagovornik ropstva, kaže Farber.
Farber napominje da se debata o simbolima Konfederacije odvija već godinama i da su borci za građanska prava 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bučno prosvjedovali protiv činjenice da "hodaju ulicama nazvanim po rasistima i zagovornicima nadmoći bijele rase".
Steven White, profesor na sveučilištu Syracuse, rekao je da "ljudi sad šire razmišljaju o rasizmu u američkoj povijesti".
- Svjedočimo nekoj vrsti šireg obračuna s rasizmom - tvrdi.
- Mislim da raste broj bijelih Amerikanaca koji obraćaju više pozornosti na to zašto još uvijek u zemlji postoji rasna nejednakost - rekao je, prenosi Hina.
Dnevnik.ba