Rast tenzija u Ukrajini posljednjih tjedana između vladinih i proruskih snaga zaokupio je pažnju Europe i Sjedinjenih Država. Rusija je razmjestila svoje vojne jedinice uz granicu dviju zemalja, a sve su češći izvještaji o žrtvama na istoku Ukrajine gdje su proruske snage okupirale dvije samoproglašene autonomne republike. Ruski političari pritom upozoravaju Kijev da se ne upušta u vojnu ofenzivu na dvije odmetnute pokrajine jer bi rat između Rusije i Ukrajine završio loše za manju i siromašniju zemlju. SAD i EU stali su uz Kijev, ali mnogi naglašavaju da se radi samo o retoričkoj podršci, a neki su ruski mediji ponovno usporedili tretman Rusa u Ukrajini s onim Srba od “hrvatskih fašista”, prenosi Vecernji.hr.
Putin na vlasti do 2036.
Nakon što su zapadni mediji u posljednjih tjedan dana upozorili da Rusija gomila jedinice i tenkove na istočnoj granici, Rusija je rekla da ne ugrožava nikoga. Prošlog je tjedna ruski šef diplomacije Sergej Lavrov upozorio Kijev.
– Novi vojni konflikt na istoku Ukrajine mogao bi na kraju razoriti tu zemlju – rekao je diplomat.
Vojnik oružanih snaga Ukrajine (Foto: Reuters)
Ukrajinski pak predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je prošlog tjedna da je samo u 2021. ubijeno 20 vojnika te zemlje, a tri puta više ih je ranjeno. Nasilje se nastavilo, jučer je ubijeno još dvoje vojnika, a Organizacija za sigurnost i suradnju Europe (OSCE) izvještava o desecima kršenja primirja na granici svakog dana. Rusija je u ponedjeljak izvijestila da će istražiti ubojstvo petogodišnjeg djeteta koje je prošlog tjedna navodno izveo ukrajinski dron u tzv. Republici Donjeck.
Primirje u Ukrajini kojim je zamrznut sukob provladinih i proruskih snaga potpisan je 2015. u Minsku, ali mirovni su pregovori većinom paralizirani. Situaciju komplicira pozicija Krima: ogromna većina vlada u svijetu priznaje ga kao dio ukrajinskog teritorija, ali ne postoji plan kako ga “oduzeti” Rusiji, koja ga kontrolira od aneksije 2014., i integrirati u Ukrajinu. Odmetnute pokrajine Donjeck i Lugansk imaju rusku podršku, ali Moskva ih službeno ne vidi kao dio svog teritorija u budućnosti.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij obišao je svoje vojnike na frontu (Foto: Reuters)
U ponedjeljak je inače ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao zakon koji mu je omogućio da se još dva puta kandidira za predsjednika i da potencijalno bude na vlasti do 2036. godine. Prošlog je tjedna američki predsjednik Joe Biden Zelenskom dao neupitnu podršku u očuvanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. To je učinio i Bruxelles. I dok neki misle da je prošlogodišnji ratni uspjeh Azerbajdžana protiv armenskih snaga mogao nadahnuti Zelenskog da i sam poduzme ofenzivu protiv odmetnutih pokrajina, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Davor Boban i stručnjak za postsovjetski prostor naglašava da ne vjeruje da je Ukrajina to u stanju
– Neke ratne akcije koje su poduzeli u ratu prije sedam godina bile su također prilično traljavo izvedene – objašnjava i dodaje kako vjeruje da je održavanje statusa quo najvjerojatniji ishod novih tenzija Ukrajine i Rusije. On više odgovara Rusiji nego Ukrajini, ali ga Kijev ne može lako promijeniti – smatra Boban.
‘SAD daje zeleno svjetlo?’
Neki su ruski mediji opet pribjegli usporedbama tretmana Rusa u Ukrajini s navodnim masovnim kršenjima prava Srba u Hrvatskoj koja su bila povod za velikosrpsku agresiju JNA na Hrvatsku 1991. godine.
– Pogledate li izjave ukrajinskih nacionalista, pogledate li njihove akcije, Zapad bi trebao biti protiv njih jer oni su pravi rasisti. Vjeruju da su pravi Slaveni, a da su Rusi mješavina Tatara i ugrofinskih plemena. Isto kao i hrvatski fašisti kada su se borili protiv Srba. Zanimljivo da se ultraliberalna ideologija povezuje s najgorim nacionalistima ako se bori protiv onoga što se smatra velikom, opasnom zemljom – rekao je u ponedjeljak u emisiji Crosstalk državnog RT-a (bivši Russia Today) Dmitrij Babič, jedan od najčešćih vanjskopolitičkih analitičara na tom programu.
Pripadnik separatističke proruske jedinice u blizini njihove utvrde Donjecka na istoku Ukrajine (Foto: Reuters)
S druge strane, kanadski profesor i stručnjak za Rusiju Paul Robinson napisao je za RT da ne vjeruje da Rusija planira napasti Ukrajinu, ali tvrdi da postoji opasnost da Kijev protumači američku podršku kao zeleno svjetlo za napad na dvije odmetnute republike što bi zatim moglo uvući Rusiju u rat. I papa Franjo nedavno je osudio vojne sukobe u svijetu tijekom pandemije, a koronavirus jamči da bi bilo kakav rat u Ukrajini bio još brutalniji nego u pretpandemijska vremena.
Dnevnik.ba