Snimka, objavljena na internetu jučer, prikazuje najmanje dva ruska vojna vozila koja se kreću prema granici s Finskom.
U snimci, objavljenoj na Twitteru, čini se da su vozila K-300P Bastion-P, obalni obrambeni raketni sustav. Pred kraj videa od 43 sekunde, osoba koja drži kameru fokusira se na ulični znak koji upućuje za Helsinki, glavni grad Finske. Podrška članstvu u NATO-u porasla je Finskoj otkako je Ukrajina napadnuta. Premijerka Sanna Marin rekla je da će se o mogućem članstvu razgovarati “u narednim tjednima”. Autentičnost snimke je potvrdio britanski Sky News. Snimka je dostupna i ovdje.
Mobilni obalni obrambeni sustav K-300P Bastion-P, dizajniran za “uklanjanje brodova, pa i borbenih skupina nosača zrakoplova”. Preksinoć je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio da proširenje NATO-a “neće pridonijeti stabilnosti” U Europi. Njegovi komentari uslijedili su nakon najave da bi Švedska i Finska mogle ući u NATO do kraja ljeta, prenosi Geopolitika news.
Internetske stranice finske vlade bile su meta cyber napada u petak. Zrakoplov ruske vlade također je istog dana nakratko narušio zračni prostor zemlje. Finska i njezina susjeda Švedska desetljećima su izbjegavale članstvo u NATO-u kroz politiku nesvrstanosti.
Alexander Stubb, bivši premijer Finske, rekao je prošlog tjedna: “Finci misle da ako Putin može poklati svoje sestre, braću i rođake u Ukrajini, kao što to čini sada, onda ga ništa ne sprječava da to učini Finskoj. Jednostavno ne želimo ponovno ostati sami”, dodao je, govoreći o sovjetsko-finskom Zimskom ratu.
Taj sukob trajao je od studenog 1939. do ožujka 1940. godine.
Nedavne ankete javnog mnijenja u Finskoj pokazale su da 84% ljudi Rusiju smatra “značajnom vojnom prijetnjom”, što je za 25% više u odnosu na prethodnu godinu. U obraćanju novinarima u četvrtak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, Norvežanin, obećao je da se i Švedska i Finska “lako mogu pridružiti savezu ako se odluče prijaviti”.
Dodao je: “Dugi niz godina su radili zajedno, znamo da ispunjavaju NATO standarde kada je u pitanju interoperabilnost i demokratska kontrola nad oružanim snagama”, prenosi CNN.
Dnevnik.ba