StoryEditor
rat u ukrajini

Rusija kliznim bombama uništava ukrajinske gradove. Jeftine su i imaju ih na stotine tisuća

Piše desk  /  21.05.2024., 16:23h

Rusija sve više koristi takozvane klizne bombe - jeftino, ali vrlo razorno oružje - kako bi osnažila svoju ofenzivu u Ukrajini. Smatra se da ih je više od 200 bačeno u samo tjedan dana tijekom napada na ukrajinski grad Vovčansk koji se nalazi blizu granice u Harkivskoj regiji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je samo u ožujku bačeno 3000 takvih bombi. Šef policije u Vovčansku, Oleksij Harkivski izbliza je vidio udar kliznih bombi: “Nema riječi kojima bi se opisale posljedice napada takvom bombom. Ljudi leže rastrgani”.

Masovna uporaba kliznih bombi od strane Rusije relativno je nedavna pojava, koja se posljednjih mjeseci pokazala razornom po ukrajinske snage. Klizne bombe se izrađuju dodavanjem sklopivih krila i satelitske navigacije starim sovjetskim bombama. Jeftine su, ali vrlo destruktivne, piše BBC.

Nedavno izvješće Centra za analizu europske politike (CEPA) pokazuje da su bile odlučujuće u zauzimanju nekoć utvrđenog i ključnog istočnog grada Avdijivke u veljači.

Ruske snage sada koriste klizne bombe za napad na sjeverni grad Harkiv. Ukrajina im se dosad teško uspijevala suprotstaviti.

Šef policije u Vovčansku pomaže u evakuaciji graničnih sela u Harkivskoj regiji, gdje su ruske snage nedavno napredovale. Sjedeći u svom policijskom autu, govori da je broj napada dramatično porastao: “Tijekom prošlih šest mjeseci često su nas pogađale klizne bombe, možda pet do deset bombi tjedno, ali ovaj mjesec smo svjedočili najvećem broju napada ikad”.

Rusija može skladištiti velike količine kliznih bombi jer ih je prilično lako proizvesti, prenosi Index.hr.

 

"Rusija ih ima stotine tisuća u skladištima"

“Eksplozivni dio je u biti konvencionalna slobodnopadajuća željezna bomba, kojih Rusija ima stotine tisuća u skladištima iz sovjetskog razdoblja. Opremljena je krilima koja se otvaraju kako bi bomba mogla letjeti na mnogo veće udaljenosti”, kaže prof. Justin Bronk, stručnjak za zračne snage i vojnu tehnologiju na Royal United Services Institute (RUSI).

Satelitski sustav za navođenje omogućuje ciljanje stacionarnog položaja s relativno visokom preciznošću. Prema prof. Bronku, mehanizam bombi daje Rusima funkcionalnost projektila vrijednog više milijuna dolara, ali za bitno manje novca.

Kaže da se klizni kompleti - koji se masovno proizvode i prilično su mehanički jednostavni – montiraju na sovjetske bombe, kojih Rusi imaju u izobilju - što znači da cijena po oružju može biti do 30.000 dolara.

Ovaj koncept nije nov. Nijemci su koristili Fritz-X tijekom Drugog svjetskog rata. Kroz 90-e godine američka vojska razvila je streljivo za izravni napad (Joint Attack Direct Munition/JDAM), pri čemu se tradicionalnim bombama slobodnog pada dodaje upravljive repne peraje i GPS navođenje. Od tada su se intenzivno koristile, među ostalim u Iraku i Afganistanu.

Razaranja koja izazivaju klizne bombe su nevjerojatna. Ubojno sredstvo za koje se smatra da se najčešće koristi za klizne bombe je FAB-1500, koje teži 1,5 tona. Usporedbe radi, ruska granata kalibra 152 mm sadrži oko 6,5 kg eksplozivnog materijala. Čak i najmanja klizna bomba, FAB-500, sadrži više od 200 kg.

Tako se čak i dobro utvrđene ukrajinske položaje pretvara u ranjive mete. Budući da klizne bombe imaju daleko veću eksplozivnu snagu, vjerojatnije je da će uzrokovati uništavanje ili smrt čak i na prilično dobro utvrđenim položajima, objašnjava prof. Bronk. Snažne eksplozije također imaju ozbiljne posljedice na ljudsko tijelo.

 

Otežavaju strategiju Ukrajine

“Klizne bombe otežavaju obrambenu strategiju Ukrajine jer Rusi mogu neprestano bombardirati fiksne položaje dok ne nestanu”, kaže prof. Bronk.

Ukrajinska sigurnosna analitičarka Marija Zolkina kaže za BBC da je uporaba kliznih bombi zabrinjavajući razvoj događaja i da bombe otvaraju novu situaciju na terenu.

“Ove bombe omogućavaju Rusiji da izbriše ukrajinske obrambene linije bez korištenja pješaštva. One imaju potpuno drugačiji učinak od topničke vatre ili čak raketnih napada”, kaže Zolkina.

George Barros iz američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) kaže da bi još jedan zabrinjavajući razvoj mogao biti na vidiku. Napominje kako postoje dokazi da tvornica oko 400 kilometara istočno od Moskve postavlja proizvodnu liniju sposobnu proizvoditi klizne bombe teške više od tri tone.

Kad bi se klizne bombe te veličine počele bacati na ukrajinske položaje, učinak bi bio golem - i na utvrđenja i na moral ljudi koji ih pokušavaju obraniti.

Dakle, što se može učiniti za suzbijanje kliznih bombi?

Profesor Bronk kaže da presretanje bombi u letu nije održivo rješenje zbog ogromnog broja bombi koje Rusi imaju na raspolaganju: “Prebrzo biste potrošili svo raspoloživo streljivo protuzračne obrane”.

Jedino je rješenje, osim kopnenog napada, ciljati zrakoplove koji ih ispuštaju, bilo u letu ili na zemlji. Ali to nosi značajne rizike.

 

Ukrajina nema odgovor

“Američki sustav za lansiranje raketa zemlja-zrak Patriot može oboriti lovce-bombardere - ali samo ako je postavljen blizu prve linije bojišnice. To nosi rizik da vas uoče ruski dronovi i pogode balističkim projektilima, što se dogodilo s dva lansera početkom ove godine”, kaže profesor Bronk.

To ostavlja mogućnost korištenja dalekometnih projektila ili bespilotnih letjelica za napad na ruske zračne baze. To je metoda koju Ukrajina koristi. Kijev je u travnju ustvrdio da je upotrijebio baražnu paljbu bespilotnih letjelica kako bi uništio najmanje šest vojnih zrakoplova i teško oštetio osam drugih na aerodromu u južnoj ruskoj regiji Rostov.

Ovo rješenje, međutim, nije bez izazova. SAD zabranjuje Kijevu korištenje bilo kojeg od svojih sustava naoružanja na međunarodno priznatom ruskom teritoriju. Iako to ne uključuje Krim ili okupiranu Ukrajinu, to znači da su aerodromi unutar Rusije nedostupni.

Dakle, zasad se čini da za Ukrajinu nema jednostavnog odgovora.

Predsjednik Volodimir Zelenski više je puta pozvao na isporuku više projektila protuzračne obrane i nabavu modernih borbenih zrakoplova.

Marija Zolkina kaže da je na moral utjecalo povećano korištenje kliznih bombi: “Vojska se ne osjeća sigurno jer ih njihova utvrđenja ne mogu zaštititi, dok civili koji žive u Harkivu, ljudi koji su navikli živjeti pod granatiranjem, ne mogu pobjeći od bombe koja može uništiti zgradu od sedam katova”.

Dnevnik.ba

18. lipanj 2024 04:06