Na samom kraju svog mandata Obamina administracija protjerala je 30-ak ruskih diplomata dajući im rok od 72 sata da napuste SAD. Uz to, zaplijenili su dva seoska imanja na istočnoj obali, a povod najoštrijih američkih reakcija prema Rusiji od hladnog rata je njihovo navodno uplitanje u predsjedničke izbore 2016. na kojima je pobijedio Donald Trump. Iako su Rusi žustro negirali bilo što povezano s američkim tezama, otkriveno je kako su protjerani diplomati imali ključnu ulogu u ruskoj kontraobavještajnoj operaciji.
Ta operacija je bila usmjerena na komunikacije s FBI-jem te je kočila njegovu sposobnost praćenja ruskih šijuna na američkom tlu. To je izazvalo prekid kontakata FBI-ja i CIA-e s dijelom ruskih špijuna te je potakla pooštrenje sigurnosnih provjera u brojnim institucijama. Kod nekih je američkih dužnosnika čak izazvala bojazan da su se ruske “krtice” infiltrirale u obavještajnu zajednicu, piše net.hr.
Probili sigurne komunikacije
Američki dužnosnici otkrili su da su Rusi drastično poboljšali svoju sposobnost dešifriranja određenih vrsta sigurne komunikacije te uspješno pratili uređaje koje su koristili elitni nadzorni timovi FBI-ja. Dužnosnici su se tada pribojavali da su Rusi možda smislili druge načine nadziranja američkih obavještajnih komunikacija, uključujući probijanje u računala koja nisu povezana na internet.
Kompromitacija FBI-jevih sustava dogodila se 2010. nedugo nakon odluke Bijele kuće da uhiti i javno prikaže skupinu ruskih operativaca koji su bili infiltrirani u visoke američke krugove. Nakon što su oni priznali krivnju, FBI je pokrenuo novu istragu, proitv skupine ruskih špijuna iz New Yorka koji su pokušali regrutirati ljude poput Cartera Pagea, poduzetnika koji će kasnije postati neplaćeni vanjskopolitički savjetnik u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa.
Dužnosnici su Yahoo Newsu izjavili kako su tada obavještajne snage bile usmjerene na pronalaženje “krtica” u svojim redovima, ali ne i na upravljanje i nadzor nad protuobavještajnim, tehničkim i elektroničkim mrežama.
Mobilne slušaonice
Iako je Obamina administracija nastojala poboljšati američko-ruske odnose, 2011. je Vladimir Putin nakon trećeg osvojenog predsjedničkog mandata optužio tadašnju američku državnu tajnicu Hillary Clinton da je poticala nemire u Rusiji zbog navodne izborne prijevare. Istodobno su ruski špijuni, pod krinkom diplomatskih predstavnika, probili šifriranu radiokomunikaciju FBI-ja, koju koriste mobilni nadzorni timovi, a hakirani su i mobiteli njihovih agenata. Radeći na tajnim “službenim mjestima” smještenim u ruskim diplomatskim i drugim vladinim objektima, uspjeli su presresti, snimiti i na kraju razbiti kodeks radiokomunikacija FBI-ja.
Ruski špijuni također su rasporedili “mobilne slušaonice”. Neki ruski obavještajci šetali bi se u blizini FBI-jevih timova za nadzor natovareni opremom za prisluškivanje. Ostali su vozili kombije pune opreme, kako bi presreli komunikacije FBI-ja. Jedan bivši visoki obavještajni dužnosnik je rekao kako je za Ruse ta operacija imala “nevjerojatno nizak rizik na uvredljiv način”.
Strah od ‘krtica’
Dužnosnici nisu bili sigurni mogu li Rusi brzo raskinuti veze s FBI-jem. No čak i kasnije dešifriranje bi Rusima dalo uvid u sve metode rada FBI-ja. Nisu sigurni niti koliko su ih dugo Rusi špijunirali, ali niti kako su to izveli. Stoga se u američkoj obavještajnoj zajednici pojavio opravdan strah je li Rusima netko iz vrha vlasti mogao pomoći. No, Rusi su često prikrivali ljudski faktor u svojim probojima u američke sigurnosne komunikacije.
Mark Kelton, bivši šef protuobavještajne službe u CIA-i, odbio je raspravljati o ruskim operacijama, ali je potvrdio da su “Rusi profesionalni protivnici koji su ranije prodrli u svaku američku instituciju vrijednu prodora.”
Probali se osvetiti
No, Rusi su 2012. pod kontrolom morali držati informacije o puču u vlastitoj zemlji, pa su Amerikanci procijenili da je šteta u njihovu obavještajnom sustavu bila ograničena, no zato ih je skupo koštao razvoj novih sigurnosnih prepreka i jačanje dosadašnjeg sigurnosnog sustava zaštite podataka. Čak su FBI i CIA prekinuli svoje kontakte s ruskim kontraobavještajnim izvorima.
A potom su Amerikanci htjeli doznati jesu li njihovi ljudi u Rusiji pod nadzorom. Stoga su pokušali probiti radijsku komunikaciju ruske sigurnosno-obavještajne agencije FSB. To je kasnije dovelo do sukoba unutar američke obavještajne zajednice jer se dužnosnici nisu mogli složiti oko prognoza budućih američko-ruskih odnosa. Ta neslaganja su trajala do izbora 2016., a dio dužnosnika je bio optimističan oko poboljšanja odnosa s Rusijom, unatoč njihovoj agresiji na Ukrajinu i špijunskim misijama.
Dovođenje kontraobavještajne zajednice u red
Početkom ove godine održana je konferencija Stalnog odabranog odbora za obavještajna pitanja u Washingtonu, čiji je cilj bilo “dovođenje kotraobavještajne zajednice u red”. Osim toga, nitko ništa nije htio komentirati, vjerojatno i zato što su u to vrijeme ruski špijuni viđeni uzduž autoceste 123, koja vodi pored sjedišta CIA-e.
Nove sigurnosne prakse uspostavljene su u osjetljivim vladinim objektima poput FBI-ja i CIA-e, tvrde bivši dužnosnici.
“Bilo je potrebno mnogo proceduralnih promjena s naše strane kako bismo bili sigurni da nismo podložni prodorima”, rekao je bivši visoki dužnosnik CIA-e. To je uključivalo osnovne korake poput premještanja komunikacija od prozora i češće mijenjanje šifriranih kodova, kao i skuplja prilagođavanja, potvrdila su četvorica bivših dužnosnika. U to je bilo uloženo dosta novca.
No, iako se činilo da će kršenje komunikacijskih sustava FBI-ja konačno potaknuti Kongres i obavještajne agencije da usvoje korake za suzbijanje sve sofisticiranijeg ruskog prisluškivanja, Putinovo uplitanje u predsjedničke izbore 2016. bilo je okidač za oštre američke mjere i protjerivanje ruskih dužnosnika.
Obavještajni rat
U međuvremenu, oni koji su upoznati s ruskim operacijama upozoravaju da prijetnja iz Moskve još nije kraj. “Nemojte pogriješiti, mi smo u obavještajnom ratu s Rusima, a svaki je opasan poput hladnog rata. Sve vrijeme pokušavaju… i povremeno smo ih znali uhvatiti”, rekao je bivši visoki obavještajni časnik.
To je ista poruka koju je specijalni zastupnik Robert Mueller pokušao prenijeti tijekom vrlo spornih saslušanja kako bi raspravljao o svom izvješću o ruskom uplitanju u izbore 2016. godine. No, brojni promatrači smatraju kako je njegova poruka o prijetnji od Rusije dobrim dijelom izgubljena usred stranačkih bitaka oko Donalda Trumpa na Capitol Hillu.
Novi slučaj oko razotkrivanja navodnog špijuna Olega Smolenkova u uredima Kremlja samo ide u prilog toj tezi. CNN je ranije objavio, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, da je Smolenkov dao informacije iz kojih proizlazi da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio miješanje u američke izbore u korist Trumpa.
Rusi su sve tvrdnje odbacili, ali su potvrdili da je on radio u Kremlju te da je nedavno dobio otkaz. Ruski mediji pišu kako je on, zajedno s obitelji, nestao 2017. godine u Crnoj Gori, gdje je bio na ljetovanju.
Dnevnik.ba