– Stanje slobode medija u BiH uglavnom zrcali ukupno stanje i odnose u društvu i državi. Iako se događaju i fizički napadi na novinare, sada sve više ekonomski pritisak utječe na medijske slobode. Mi imamo prilično dobro zakonodavstvo, izravni politički pritisci su, rekla bih rijetki, ali ekonomska ovisnost pojedine medije i novinare često ih nažalost tjera na samocenzuru – kazala je Rupčić za Fenu u razgovoru povodom Svjetskog dana slobode medija.
Dodala je kako se zbog pandemije koronavirusa tržišna i materijalna pozicija mnogih medija drastično pogoršala.
– U tom smislu možemo govoriti i o određenom nazadovanju medijskih sloboda u BiH. No, u mnogim zemljama imamo sličan trend. Nama u prilog svakako ne ide ni politička situacija, međunacionalne tenzije pa i izostanak solidarnosti unutar profesije. Osim toga, treba uvijek naglašavati da medijske slobode nose i odgovornost za profesionalno i točno izvješćivanje, a to se kod nas, u BiH često kod mnogih zaboravlja – poručila je.
Predsjednica Društva hrvatskih novinara u BiH smatra kako će se ekonomske posljedice prouzrokovane pandemijom još dugo osjećati u bh. medijima, a upitan je i opstanak mnogih od njih.
– S druge strane, kao profesionalci trebamo biti ponosni što su upravo mediji odigrali značajnu ulogu u informiranju javnosti, posebno u prvim mjesecima pandemije kada su društvenim mrežama kružile brojne lažne vijesti, šireći paniku i smutnju. Zahvaljujući profesionalnim medijima javnost je uspjela dobiti koliko-toliko pravu sliku o ovoj ugrozi s kojom se i dalje suočavamo – kazala je Rupčić.
Prema ocjeni organizacije Reporteri bez granica (Reporters Without Borders), koja svake godine objavljuje izvješće o stanju slobode medija u svijetu, neki od najvećih problemi s kojima se mediji susreću u BiH su miješanja politike u izvještavanje, netransparentna koncentracija vlasništva te nezaštićenost novinara, s čime se Rupčić djelomično slaže:
– Politički upliv vjerojatno postoji, ali mislim da su više u pitanju interesne veze pojedinih politika ili političara s djelom medija u BiH da pokušaju određenim informacijama utjecati na javnost. Pitanje transparentnosti vlasništva nad medijima svakako će se morati rješavati u narednom razdoblju i dobro je što su pokrenute inicijative i prijedlozi u tom smjeru.
Kada je u pitanju zaštita novinara predsjednica Društva hrvatskih novinara u BiH ističe kako je u BiH problem što institucije često ne shvaćaju društvenu ulogu novinara.
– Nezaštićenost novinara je nešto o čemu se može govoriti iz raznih kutova, od toga da institucije pa i pravosudne, često ne razumiju funkciju i ulogu novinara, do toga da nema sindikalne zaštite i da je ovo generalno potplaćena profesija u BiH. Evo sada u vremenu pandemije dovoljno je vidjeti način na koji su pojedine županije u Federacije odbile uvrstiti medijske djelatnike u prioritete za cijepljenje. To oslikava mnogo toga, pa i odnos prema novinarima – istaknula je.
Na kraju razgovora Rupčić je prokomentirala budućnost bh. novinarstva:
– Htjeli mi to priznati ili ne, BiH je duboko podijeljeno društvo u kojem imamo tri javnosti i mediji se u pravilu obraćaju ‘svojoj’ javnosti. To sužava njihov utjecaj, ali i tržišne mogućnosti. Nagli razvoj web portala također je postavio izazov za medijsku zajednicu u smislu regulacije ili samoregulacije ovog dijela medijskog spektra. Želimo li imati dobre medije, moramo se držati profesionalnih standarda i etike, educirati mlade novinare, jačati medijsku zajednicu, štiteći profesionalna i socijalna prava medijskih djelatnika.
Dnevnik.ba