Kavazović je rekao kako ucjenjivačka politika, politika blokada i stalnog podrivanja države nisu način da se stvori atmosfera povjerenja koja će ohrabriti političare da krenu putem kompromisa.
"Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već godinama trpi od takve politike i njenih protagonista", kazao je reisul-ulema.
Tvrdi i kako je "lažna" optužba o ulozi Islamske zajednice u izboru hrvatskog člana Predsjedništva jedna od najboljih ilustracija da se Islamska zajednica uvuče u politički teren.
"Cilj takve propagande jeste da se Bošnjaci predstave kao vjerska grupa, u kojoj nisu razdvojeni vjerski i politički autoritet, pa se pojavljuje i sistematsko nazivanje Bošnjaka muslimanima, koje su koordinirano počeli koristiti kako nacionalisti u BiH, tako i oni u Srbiji i, nažalost, neki u Hrvatskoj. Islamska zajednica je svjesna ovih nastojanja i ona će znati kako na njih odgovoriti", kazao je reisul- ulema.
Inače, Islamska zajednica jest imala neslavnu ulogu u nametanju Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva i to jest javna tajna.
Naglasio je i da svako izvaninstitucionalno, jednostrano i nepromišljeno ponašanje u Bosni i Hercegovini nikome neće donijeti dobro i da same najave takvih scenarija Bošnjake s razlogom plaše, naročito kada se pogleda na istok Europe i ono što se tamo događa.
"Nažalost, u našem okruženju jačaju snage koje bi da nas vrate u taj mračni period, a koje imaju svoje satelite i u Bosni i Hercegovini. Brine nas i to što u posljednje vrijeme te retrogradne snage pokušavaju naći i političke zaštitnike u nekim svjetskim metropolama, koje istim očima netolerancije, sijanja straha i mržnje i prekrajanja granica silom vide svijet oko sebe", kazao je reisul-ulema.
Ovim je reis izravno politike Hrvata i Srba u BiH nazvao "satelitima" a Hrvatsku i Srbiju da tobože vraćaju BiH u neki mračni period jer su upravo Hrvatska i Srbije "zemlje iz okruženja"
Između ostalog, on je u intervjuu rekao kako se ne može negirati djelovanje političkih projekata koji dosta uspješno kreiraju sliku o tome da su međuvjerski i međunacionalni odnosi na najlošijem nivou od rata.
Smatra da je riječ o snagama koje insistiraju na podjelama, segregaciji i aparthejdu, koje govore kako se ne miješaju kruške i jabuke, kako su neki manje vrijedni zbog svoje vjere, kako im treba sapun, i slično.
"Ja želim vjerovati kako te snage nisu problem samo Bosne i Bošnjaka, nego bi se njima trebali zajednički suprotstaviti, jer te netolerantne, primitivne i nasilne ideologije sve više jačaju i prijete brojnim državama i društvima. Na osnovu iskustva, slobodno mogu reći da je problem u političkim elitama i njihovim vizijama uređenja države, odnosno politikama i političarima koji truju međuljudske odnose, kako bi profitirali. Radi se o malim, iskompleksiranim, pohlepnim ljudima, željnim povijesne slave, koji bi se preko ljudskih leševa penjali na tron. Oni za sobom imaju armije medijskih, akademskih, a nekada, nažalost, i vjerskih, da kažemo, 'radnika', koji danonoćno siju nepovjerenje, podižu tenzije i stvaraju euforiju. Trebali bismo biti slijepi pa ne vidjeti da se iza tih velikih nacionalnih političkih ciljeva vrlo često kriju sitni lični interesi političkih elita i onih koji im služe", naveo je Kavazović.
Potvrdio je kako kod Bošnjaka postoji neraspoloženje prema politikama koje dolaze iz Hrvatske i dijelova BiH, dok je istovremeno negirao kako je isto to raspoloženje prisutno kod Bošnjaka prema Hrvatima kao narodu. Dakle, neraspoloženje postoji samo prema onim politikama za koje Hrvati i u Hrvatskoj i u BiH dominantno glasuju.
"Postoji neraspoloženje prema određenim politikama koje dolaze iz Hrvatske i dijela Bosne i Hercegovine, ili, ako hoćete još preciznije, iz Hercegovine. Ne treba zaboraviti da je predizborna kampanja na pragu i da u svakoj državi, pa i u Bosni i Hercegovini, u tom periodu dolazi do političke i društvene polarizacije", kazao je Kavazović.
Rekao je i kako treba čuti strahove svih naroda koji žive u BiH, da Bošnjaci nisu za odbacivanje koncepta konstitutivnosti, ali da jesu za toi da se ono isto primjenjuje u FBiH i u RS.
"Odnosno, da se osigura balans građanskog i nacionalnog tako da se osigura efikasna vlast koja neće, kao do sad, omogućavati blokadu države svaki put kad se to nekomu prohtije, a ne zato što je stvarno uskraćeno nečije kolektivno pravo. (...) Tiranije kolektivnog nad građanskim, manjine nad većinom, kao i negiranje kolektivnih prava naroda na zaštitu svojih vitalnih nacionalnih interesa, nisu put, i iz tih krajnosti bi bilo poželjno da se političari čim prije izvuku u prostor traženja rješenja koja ne počivaju na prijetnjama raspadom države i osnivanjem paradržava, jer znamo gdje nas je to odvelo devedesetih", rekao je Kavazović.
Dnevnik.ba