U prvoj fazi bi se provodilo samostalno popisivanje stanovništva kroz elektronički sustav e-građanin, a u drugoj bi to na terenu obavljali popisivači osobnim intervjuom sa stanovništvom. Izmjenama Zakona o popisu stanovništva, za koje vlada predlaže hitnu proceduru, prva faza popisa provodila bi se od 13. do 26. rujna, umjesto od 1. do 10. travnja, a druga od 27. rujna do 17. listopada, umjesto od 16. travnja do 7. svibnja.
Referentni trenutak popisa je stanje na dan 31. kolovoza, umjesto na 31. ožujka. U slučaju da se, zbog pojave posebnih okolnosti, popis ne bude mogao provesti u utvrđenim rokovima, vlada će utvrditi nove rokove posebnom odlukom, navodi se u obrazloženju.
Raspudić: Hrvatska je izgubila 250.000 stanovnika
Nino Raspudić (Klub Mosta) ocijenio je u raspravi kako je najvažnije pitanje "koliko nas ima i kakvi smo" te da je to pitanje svih pitanja jer se na temelju popisa stanovništva rade sva planiranja i temelj je razvoja. Ustvrdio je kako se u Hrvatskoj popis stanovništva radi bez konzultiranja struke jer u savjetu za provedbu popisa nema demografa.
Upozorio je kako se stanovništvo u Hrvatskoj smanjuje i stari i da je, po demografu Anđelku Akrapu, hrvatska nacija sedma po starosti u svijetu.
"Od 2007. Hrvatska je izgubila 250.000 stanovnika, a broj umirovljenika porastao je za pola milijuna. Izrazita depopulacija je na djelu", istaknuo je Raspudić, ocijenivši kako će Hrvatska na popisu imati 3.8 milijuna stanovnika.
Dodao je kako će se mnogi u iseljeništvu moći popisivati preko interneta kao fiktivni stanovnici Hrvatske.
"U upitniku se nalazi pitanje imate li kravu, ali ne i imate li pristup internetu", upozorio je Raspudić.
Stjepan Čuraj: Pitanje pristupa internetu je manje relevantno
Državni tajnik Stjepan Čuraj pojasnio je kako je pitanje o posjedovanju metodološke prirode kojom se razgraničuju ruralni od urbanih krajeva, a pitanje pristupa internetu je manje relevantno jer se stanje vrlo brzo mijenja.
Arsen Bauk (Klub SDP-a) najavio je potporu odgodi popisa stanovništva, odnosno, kako je rekao, ankete. "Ako se izjasnim kao Eskim, onda će se to tako i evidentirati i neće se posebno provjeravati." Smatra kako su lokalni izbori veći epidemiološki rizik, jer će kandidati trebati prikupljati potpise potpore, od popisa stanovništva koji se pak odgađa za jesen, kada se opet očekuje veći epidemiološki rizik.
Marijana Puljak (Klub Centar-Glas) rekla je kako je novina ovogodišnjeg popisa stanovništva dvofazno popisivanje i da je zanimaju tehnika i postupak popisivanja, odnosno IT rješenja. "Ne provjerava se vjerodostojnost popisivanja pa bi se na popisu opet mogli naći Eskimi", upozorila je. Napomenula je kako bi ovogodišnji popis stanovništva mogao koštati oko 177 milijuna kuna, dok je onaj iz 2011. stajao 117 milijuna kuna, upitavši zašto je toliko skuplji.
Branka Juričev Martinčev (Klub HDZ-a) je, najavivši potporu zakonskom prijedlogu, rekla kako je popis stanovništva najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje u kojem će sudjelovati 9500 sudionika na terenu, značajno manje nego na prijašnjima zbog mogućnosti samopopisivanja putem e-građanina, odnosno interneta.
Prijedlogom zakona, umjesto razdoblja popisivanja koje je trebalo biti u prvoj fazi, od 1. travnja 2021. do 10. travnja 2021. (samostalno popisivanje stanovništva kroz elektronički sustav e-građanin), a u drugoj fazi, od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. (popisivanje provedbom intervjua), propisuje se novo razdoblje popisivanja, i to u prvoj fazi od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021., a u drugoj fazi od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021.