U samo mjesec dana u srpnju ove godine u Hrvatskoj je prema podacima MUP-a izdano 16.517 radnih dozvola za strance kojih u našoj zemlji ima podjednako koliko i stanovnika Rijeke, piše dnevno.hr.
Od početka godine do konca srpnja u Hrvatskoj je naime izdano 108.116 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a prema podacima MUP-a od ukupnog broja izdanih dozvola njih skoro 70 tisuća izdano je za novo zapošljavanje, 21.722 su puta produljene dozvole, a svega 16.585 dozvola izdano je za sezonski rad. Kada se broj stranih radnika uspoređuje s brojem stanovnika Rijeke tada treba reći da u tu statistiku niti nisu uključeni državljani članica europskog gospodarskog prostora, na što je nedavno upozorio i Novi list. Statistika kaže da je najviše radnih dozvola izdan o za rad u graditeljstvu. Tu se govori o brojki od skoro 40 tisuća.
Na tu granu prema službenoj statistici otpada 36 posto izdanih radnih dozvola. Očekivano, nakon graditeljskog resora vrh ljestvice drži ugostiteljski sektor i turizam s nešto više od 37 tisuća radnih dozvola. Podaci HZMO-a otkrivaju kako skoro 50 posto osiguranika u građevinskom i ugostiteljsko-turističkom sektoru čine strani radnici pa nije teško zaključiti kako se poslovanje u ovom sektoru bez stranaca više neće moći niti organizirati. Do te su mjere stranci prisutni u ovom sektoru da se postavlja pitanje hoće li njihov udio kroz vrijeme prerasti broj domaćih radnika. Nije nepoznanica da su u Hrvatsku i ranijih godina nerijetko dolazili ljudi iz susjednih zemalja Srbije i BiH, posebice usred turističke sezone, no već tri godine najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj su Nepalci, koji su se smjestili tik iza radnika koji dolaze iz susjednih zemalja.
Nepalci su u velikoj mjeri zainteresirani za Hrvatsku
Do konca srpnja u Hrvatskoj je izdano 13.325 dozvola za Nepalce, pa je tako u samo mjesec dana broj dozvola izdan za njih porastao za 1800. radnika iz Indije u našoj je zemlji 8242 te iz Filipina 6036. Brojke su ovo koje ukazuju na promjenu strukture stranih radnika u Hrvatskoj, a zajedno sa strukturom stranih radnika mijenja se i hrvatska društvena struktura što sa sobom donosi promjene na ekonomskoj, društvenoj, demografskoj i političkoj razini, piše portal.
Ipak, kada je politika posrijedi valja reći da oni do sada nisu bili pretjerano konsolidirani po ovom pitanju koje bi vrlo skoro moglo prerasti u goruće. Kada se ova tema spomene u Ministarstvu rada, oni nadležnost prebacuju na MUP, a iz novog Zakona o strancima proizlazi da se dozvole izdaju na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Prije više od pola godine donesena je Odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine za izradu Nacrta prijedloga dokumenta o imigracijskoj politici RH od 2023. do 2030. godine. Tim se dokumentom planiraju definirati mjere kojima će se poticati doseljavanje novih stanovnika što bi se trebalo prilagođavati zahtjevima tržišta rada, a njime bi se ujedno trebalo olakšati uključenje useljenika i povratnika u svakodnevni život te bi se time jamčilo čuvanje ljudskih prava i, ali što je podjednako važno, sigurnost te dobrobit svih koji žive u Hrvatskoj. Dok u Vladi vijećaju i osnivaju kojekakve radne skupine, u medijima se već dulje vrijeme spominje biznis sa sređivanjem fiktivnih radnih dozvola do kojih se može doći za 10-tak tisuća eura.
Podaci kažu kako strani radnici samo na području Međimurja već čine pet posto ukupnog stanovništva, a ako se ovaj broj i ovakav tempo nastavi, za maksimalno deset godina petina stanovnika Međimurja bit će strani državljani.
Ono što demografi poput Akrapa i Šterca problematiziraju jest to što Hrvatska ne posjeduje dokument migracijske politike u kojoj bi se definirala politika povratka iseljenih Hrvata niti je politika kreirana na taj način da ih se uopće pokuša vratiti. O tome demografi progovaraju godinama, ali njihove govore nitko ne čuje pa stoga danas i jesmo tu gdje jesmo, stoji u tekstu Ive Međugorac.
Dnevnik.ba