Lukašenko se u subotu sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na 20. godišnjicu potpisivanja Sporazuma o stvaranju Saveza Rusije i Bjelorusije. Taj sporazum na papiru je kreirao naddržavnu zajednicu nalik bivšem Sovjetskom savezu.
Dubinska integracija
Na sastanku je bilo riječi o daljnjim planovima uzajamnog povezivanja, koji bi mogli završiti stvaranjem zajedničkog parlamenta i vlade, koja bi preuzela neke od odgovornosti trenutačno u domeni nacionalnih vlada.
Najčitaniji bjeloruski portal Tut prošli je tjedan citirao bjeloruskog ambasadora u Rusiji, Vladimira Semaška, koji je potvrdio da su predsjednici dviju država postigli “potpunu suglasnost” o 20 od 31 pripremljenih hodograma za dubinsku integraciju.
- Predsjednici su se složili da su njihovi ciljevi ambiciozni, i da se ne bi trebali mijenjati - rekao je Semaško.
- To je tranzicija na zajednički porezni sustav, stvaranje zajedničkih tržišta nafte, plina i električne energije, uspostava jednog parlamenta i vlade s određenim ovlastima, kad joj neovisna Rusija i Bjelorusija daju određene upravne funkcije s obvezom ispunjenja. Ta se zadaća upravo rješava - kazao je.
Mnogi analitičari vjeruju da je plan o dubljoj integraciji zapravo Putinova ideja kako zaobići ustavno ograničenje na samo dva uzastopna predsjednička mandata.
Gubitak suvereniteta
U slučaju stvaranja nove, zajedničke države, ustavne izmjene bi poništile Putinove dosadašnje predsjedničke termine, čime bi mu se omogućilo da se ponovno kandidira za predsjednika.
Ruski dnevnik Kommersant, koji je navodno u posjedu nacrta međudržavnog sporazuma, tvrdi kako dokument predviđa djelomičnu ekonomsku integraciju po uzoru na EU, dok bi u nekim pitanjima integracija bila sličnija konfederaciji, ili čak federaciji. Prema tom nacrtu, ekonomska konfederacija trebala bi zaživjeti do 2022. godine.
Lukašenko zazire od termina “konfederacija” i “federacija” i jučer je svojim građanima poručio da ne trebaju strahovati od gubitka suvereniteta.
- Ne želim izbrisati sve što sam postigao s vama, narodom, i nakon što smo stvorili suverenu državu... sada ju odbaciti i predati nekome - kazao je u bjeloruskom parlamentu. “To se nikada neće dogoditi dok sam ja na čelu. To je naša država. Mi smo suvereni i neovisni.”
Rusija je protekla dva desetljeća znatno pomagala Lukašenkovu režimu izdašnim pozajmicama i subvencioniranim energentima, no iznos pomoći počeo se smanjivati prošle godine.
Partnerski odnos
Bjeloruska vlada zahtijeva kompenzaciju od Rusije, tvrdeći da će izgubiti stotine milijuna dolara godišnje zbog promjena ruske porezne politike, no Rusija tvrdi da na subvencije Bjelorusiji već izdvaja milijarde dolara iz svojeg proračuna.
Lukašenko i Kremlj trenutačno tvrde da daljnja politička integracija nije dio planova, no Kommersant je objavio da su u nacrtu planovi za zajedničku valutu, bankovnu uniju, zajednička pravila o tržišnom natjecanju, zajednički sustavi prijevoza i energetike, carinska unija, zajednički zakon o vanjskom ulaganju te ono najvažnije - zajednički parlament, vijeće ministara, sud i simboli - čime bi nova Unija u većini svojih svojstava imitirala EU.
Dugoročni strateški plan Rusije, prema nekim analizama, bio bi stvoriti jače povezanu Euroazijsku ekonomsku uniju (EEU), zajedničko tržište koje bi okupilo bivše države Sovjetskog Saveza, i pripremiti je za dugoročni partnerski odnos s Europskom unijom, kako bi se oba entiteta mogla gospodarski nositi s rastućim kineskim gospodarstvom.
Oko 1000 prosvjednika protiv plana ujedinjenja Bjelorusije s Rusijom
Oko tisuću ljudi prosvjedovalo je u subotu u Minsku, glavnome gradu Bjelorusije, izražavajući protivljenje spornom projektu nastavka ujedinjenja s Rusijom na temelju nagađanja o ujedinjenju dviju zemalja.
Nezakoniti prosvjed održan je u subotu, u vrijeme dok bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko boravi u na jugu Rusije u Sočiju, gdje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom raspravlja o tom projektu.
Prosvjednici su se okupili u središtu Minska prije odlaska pred zgradu vlade, noseći transparente na kojima je pisalo "Nije riječ o ujedinjenju već o okupaciji" i "Predsjednik prodaje našu zemlju".
Brojni među njima mahali su zastavama Europske unije ili starim bijelo-crveno-bijelim bjeloruskim zastavama, danas simbolom oporbe. Policija je brzo intervenirala kako bi stavila prosvjed pod nadzor, no nije bilo uhićenja.
"Zabranjeno je dirati zemlju bez dozvole naroda (...) Da ne postoje tajni protokoli, ne bi bilo ni razloga za ujedinjenjem", smatra Vladimir Nekaljev, jedan od vođa bjeloruske oporbe.
Već mjesecima traju nagađanja o navodnom pritisku Rusije da se osnuje jedinstvena država s Bjelorusijom.
Dnevnik.ba