Article_Top_970x250

Putin traži blago iz muzeja u Zagrebu vrijedno milijune eura

zahtjev iz rusije

Putin traži blago iz muzeja u Zagrebu vrijedno milijune eura

svibnja 22, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Reuters

Navodno ruski predsjednik po njih namjerava doći osobno, iako su one sasvim zakonito u Zagrebu već 85 godina

Ruski diplomati u Zagrebu pripremaju se za prvi službeni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Hrvatskoj, koji bi se, kako je nedavno najavio ruski ambasador Anvar Azimov u intervjuu za TASS, mogao organizirati već sljedeće godine. Putin, Kolinda Grabar Kitarović i Plenković tad će zasigurno razgovarati o nizu važnih tema: plinofikacija, Agrokor, ruska ulaganja u hrvatske kompanije, hotele, trgovinska razmjena, ukrajinsko pitanje itd., piše Express.

No već sad se na stolu našlo i pitanje slika ruskog umjetnika Nicholasa Roericha (rođen pod imenom Nikolaj Konstantinovič Rerih). Točnije, pitanje povrata deset njegovih vrijednih slika koje se više od 85 godina nalaze u Modernoj galeriji u Zagrebu. Ambasador Azimov pokrenuo je pitanje predaje tih slika Rusiji, zemlji iz koje je Roerich otišao još davne 1917. i u koju se nikad nije vratio.

Iako su slike dobro zbrinute u Modernoj galeriji, kaže ambasador Azimov, Rusija ih traži jer će tamo "biti više potražnje za njima". Prije povrata djela ovog umjetnika potrebno je utvrditi pitanje vlasništva, smatraju, pa je zato ruska ambasada počela razgovore s Ministarstvom kulture RH.

"Održali smo razgovore s predstavnicima Ministarstva kulture i s predstavnicima muzeja. Spremni su na konstruktivne razgovore o ovom pitanju, no isto tako postavlja se pitanje postoje li neki dokumenti kojima ruska strana može dokazati svoje vlasništvo nad slikama. No mi vjerujemo da je opsežna korespondencija između Roericha, njegovih pomoćnika i Jugoslavenske akademije znanosti iz početka 30-ih u arhivama u Beogradu, pa predlažem da se prouče materijali koji su tamo. Nažalost, ruska ambasada nema takvih dokumenata", naglašava Azimov za TASS.

Novinari Expressa pitali su to i Ministarstvo kulture RH.

"Primopredaja slika između Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i osnivača Moderne galerije, Hrvatskog društva umjetnosti ‘Strossmayer’, izvršena je 1934., o čemu postoji zapisnik. Slike su zavedene u jedinstvenu Inventarnu knjigu muzejskih predmeta Moderne galerije. Dio su muzejske građe koja je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z – 5363. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nije dozvoljen njihov trajni, vremenski neograničen izvoz i iznošenje iz Republike Hrvatske", stoji u dopisu koji su poslali iz ministarstva.Djela Nicholasa Roericha u Modernoj galeriji | Author: Sandra Šimunović/Pixsell

FOTO: Sandra Šimunović/Pixsell

Rekli bismo kako je to kratki "njet" ruskim zahtjevima. Da je riječ o jasnoj situaciji, smatra i Igor Zidić, ugledni povjesničar umjetnosti, koji je bio ravnatelj Moderne galerije od kraja 1980-ih do 2008. godine.

"Očigledno netko dovodi u pitanje vlasništvo. Ako su slike unesene u inventarne knjige, onda nema govora o tome. Nema toga tijela u državi koje bi donijelo takvu odluku. To se nekad radilo, prije 45 godina. Tako je, npr., Nikita Hruščov došao u Split pa je dobio jedno Vidovićevo ulje koje je bilo namijenjeno Vidovićevu muzeju. To je bila takva praksa onda. Došao bi netko u muzej i rekao: ‘To je nama jako važno’, pa su se izdavali smiješni reversi, papirići na kojima je pisalo da je djelo preuzeo pukovnik taj i taj. To više nije dopustivo", ističe Zidić.

Možda se predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović nije sjetila vrijednih ruskih kulturnih blaga kad je pozivala ruskog predsjednika u posjet Hrvatskoj, i to prošle godine, na vrhuncu diplomatske krize zbog ruske upletenosti u trovanje Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije u Velikoj Britaniji. Od tada je ruska banka Sberbank postala najveći dioničar Agrokora, godinu dana ranije Gazprom je potpisom desetogodišnjeg ugovora s Prvim plinarskim društvom (PPD) postao ključni dobavljač plina u Hrvatskoj, a ranije je jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu, Rosnjeft, bila zainteresirana za preuzimanje Ine.

Rusima je bio cilj povećati i trgovinsku razmjenu s Hrvatskom, što su, kako je u razgovoru za Večernji list naglasio Azimov, na području isporuke plina prošle godine i uspjeli. No na odnosima dviju zemalja još i dalje treba raditi, a mnogi misle kako bi povrat ovih slika bio znak dobre volje, u trenutku u kojem Rusija provodi svjetsku kampanju za povratom Roerichovih slika koje su postale njihov važan nacionalni interes.

"Roerich nikad nikome nije poklanjao slike. On je slike davao za privremene izložbe uz uvjet da se u zemljama u kojima se izložbe organiziraju otvori udruga ili centar gdje bi se proučavala njegova filozofija, etika, i promovirali njegovi pogledi. Želim naglasiti da on nikad nije nikome ništa poklonio osim jedne slike kralju Aleksandru. Od muzeja je uvijek tražio sve slike nakon pokazivanja", rekao je Expressu sugovornik blizak Centru Roerich.

Suradnju Roericha sa Zagrebom počeo je Gavro Manojlović, tadašnji predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti. Roerichov muzej u New Yorku planirao je 24 slike darovati Muzeju kneza Pavla u Beogradu, od čega bi se deset ustupilo Zagrebu. Slike su uredno dopremljene, a izložba Roerichovih djela otvorena je u Modernoj galeriji 1934. godine. Od tada pa sve do 2011. godine slike su se "skrivale" među više od 10.000 ostalih umjetnina u bogatom depou Moderne galerije.Djela Nicholasa Roericha u Modernoj galeriji | Author: Sandra Šimunović/Pixsell

FOTO: Sandra Šimunović/Pixsell

Hrvatska publika zbirku je imala priliku vidjeti samo dva puta. U Narodnome muzeju u Beogradu nalazi se sedam slika ovog umjetnika, rekla je viša kustosica Lidija Ham Milovanović i naglasila kako su slike u muzej stigle zahvaljujući tzv. trajnoj posudbi u sklopu filozofije umjetnika o širenju kulture svijetom.

"One nisu poklonjene, one su dane u sklopu umjetnikove inicijative, njegove želje za umjetnošću koja ne poznaje granice. Slike su još kod nas, no tijekom ove godine trebali bismo ih vratiti u Rusiju. Načelno je postignut dogovor, nakon godina političkih pregovora da mi Rusiji vratimo te slike, a oni nama jedan list Miroslavljeva evanđelja, koji nedostaje, iz ovog za našu kulturu značajnog evanđelja, a koji se nalazi u Sankt Peterburgu. To nisu pregovori između muzeja nego između ministarstva, to su bili politički pregovori jer je Rusija Roericha prepoznala kao svoj nacionalni interes", naglašava.

"Bilo koja zemlja radila bi na povratku svojih kulturnih blaga", kaže ruski sugovornik i naglašava da će slike konačno biti vraćene Rusiji.

Roerich je tijekom bogatog stvaralaštva napravio više od 7000 djela. Njegova djela na aukcijama postižu cijenu od nekoliko stotina tisuća dolara, do poznate slike ‘Madonna Laboris’, koja je prije nekoliko godina prodana za gotovo 17 milijuna KM. Vrijednost zbirke koja se nalazi u Hrvatskoj od 1934. godine procjenjuje se u milijunima eura", naglašava Dajana Vlaisavljević, viša savjetnica u Modernoj galeriji i autorica izložbe o Nicholasu Roerichu, koja je novinarima pokazala tri slike iz njegove zbirke.

"Slike ovoga karizmatičnog i osebujnog umjetnika u našoj galeriji pregled su njegova slikarstva, a nastale su na vrhuncu njegova stvaralaštva. Riječ je o zbirci visoke likovne vrijednosti. Sam je Roerich 1932. godine odlučio poslati male izložbe svojih radova na svjetsku turneju, bilo je tu nekoliko gradova - Riga, Zagreb, Beograd, Buenos Aires, Prag. Poznato je da je Roerichov muzej u New Yorku u svom programu djelovanja imao i formiranje lokalnih podružnica diljem svijeta, što su bili ogranci prijatelja ovog muzeja. Riječ je o tzv. loan exhibitions, stalnim izložbama Roerichovih slika, koje su ipak i nadalje ostale u vlasništvu njujorškog muzeja", objašnjava.Djela Nicholasa Roericha u Modernoj galeriji | Author: Sandra Šimunović/Pixsell

FOTO: Sandra Šimunović/Pixsell

"Mistično putovanje" bio je naziv izložbe postavljene u Modernoj galeriji 2011. godine, tijekom koje su posjetitelji dobili rijetku priliku vidjeti djela umjetnika Nicholasa Roericha, rođenog u Sankt Peterburgu 9. listopada 1874. Kao i njegova djela, tako je njegov život bio dugotrajno mistično putovanje, koje je obilježila težnja za duhovnošću, uspostavljanju zajedništva u kulturi i svjetskog mira, vrijednostima zbog kojih su ga nazivali i guruom i na temelju kojih se u prvoj polovici 20. stoljeća u SAD-u, gdje je živio od 1920. godine, razvio duhovni, kulturni i društveni pokret nazvan Roerichism.

"Misticizam, kojem je oduvijek bio sklon, bio je potaknut njegovim putovanjima i boravcima u Indiji. Vjerojatno su ti odlasci hranili i tu ideja mira. Njegovo slikarstvo je uglavnom plošno slikarstvo. Roerich dubinu gradi bojom, koloritom, i najčešće nema puno likova na svojim djelima. Uglavnom su to prazni prostori, meditativni, a ako su prikazani neki likovi, najčešće su simbol. Tako je i na ovoj slici ‘Zapovijed gospodara’ prikazana jedna simbolična scena, gospodar sjedi na planini i promatra pejzaž, a ptica grabljivica koja se obrušila na njega simbol je nečega što može biti kobno. To slikarstvo, barem sam ga ja tako doživjela, ima elemenata romantizma u ideji bijega, i svom simbolizmu", kaže Vlaisavljević.

No priča o djelima "gospodara planina", naziv koji je dobio zahvaljujući potrebi da glavni motivi na njegovim slikama budu planine, kao i priča o samom autoru, obavijena je velom misterija, glasina o špijunaži, istočnoj filozofiji, Agni Yogi, u koju ga je uvela supruga Helena, simbolizmu, misticizmu i raznim tajnim društvima.

Iako rođen u Rusiji, Roerich je umro 13. prosinca 1947. godine u drevnom gradu Naggaru u Indiji, u dobi od 73 godine. Tamo se danas nalazi muzej posvećen ovom umjetniku s mnogo njegovih djela. U zemlju koja je oblikovala njegovo stvaralaštvo na prvu se ekspediciju, koja je potrajala pet godina, zaputio 1925. godine. Upravo slike koje se nalaze u Modernoj galeriji dio su njegova opusa inspiriranog Tibetom i Himalajom.

Roerich je Rusiju napustio nakon 1917. godine, a poznavatelji njegovog života i djela reći će kako je to bilo iz otpora prema boljševičkom, komunističkom režimu, iz njegova straha da će režim predvođen nemilosrdnim Vladimirom Iljičem Lenjinom uništiti rusko umjetničko i arhitektonsko nasljeđe. Nakon nekoliko godina života u Finskoj i Londonu, u kojem je osnovao svoju školu misticizma Agni Yogu, 1920. godine zaputio se u SAD.

New York je postao njegov dom. Zbog svog bogatog djelovanja na području širenja ideologije i kulture mira, tri je puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, a 1935. godine u Bijeloj kući potpisan je Roerich pakt između SAD-a i 20 zemalja, tadašnji međunarodni instrument za zaštitu kulturnog vlasništva.

Današnji ruski odnos prema djelima i nasljeđu ovoga karizmatičnog umjetnika može se vidjeti i na primjeru međunarodnog centra Roericha, muzeja nazvanog po ovom umjetniku u Moskvi, koji je krajem ‘80-ih osnovao sad pokojni Roerichov mlađi sin Svetoslav. Muzej je 2017. zatvoren, a 200-tinjak vrijednih umjetnina iz njega je iznosilo 60-ak pripadnika specijalnih jedinica policije.

Vladimir Putin | Author: Sandra Šimunović/Pixsell

FOTO: Sandra Šimunović/Pixsell

Kako su pisali mediji, vlast je zaplijenila umjetnine u sklopu istrage protiv direktora Master banke, jedne od niza banaka zatvorenih 2013., Borisa Buločnika, velikog ljubitelj rada i djela ovog umjetnika.

"Roerichove slike koje je Buločnik prebacio iz New Yorka u Moskvu platile su se sredstvima koja su izvučena iz propale Master banke", tvrdilo je ministarstvo, a pisali strani mediji.

"Međunarodni centar nije bio prisilno zatvoren. Zgrada je bila u vlasništvu ministarstva, a centar nije plaćao režije i najam. Sudskom odlukom slike su privremeno stavljene na čuvanje. U tijeku su pregovori između Centra Roerich i Muzeja istoka kako bi se stvorio zajednički muzej Roericha u Moskvi", naglašava sugovornik Expressa.

No čini se kako su u svjetlu "oprosta" svim umjetnicima koji su zemlju napustili jer nisu bili skloni režimu ove slike Rusiji od nacionalne vrijednosti, njihova kulturna blaga koje će, barem što se tiče radova ovog umjetnika, pokušati sakupljati diljem svijeta.

"Dio je to njihove potrebe razvijanja nacionale samosvijesti. Vremena sukoba su za njih prošlost. Oni jednostavno sakupljaju sad to rusko blago, danas im više poslije toliko godina nije važno tko je i što bio, što je govorio i kako je živio", smatra Zidić.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250