Article_Top_970x250

Psihologinja objasnila zašto se mnogi ljudi ne žele cijepiti

aktualna tema

Psihologinja objasnila zašto se mnogi ljudi ne žele cijepiti

srp 30, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Screenshot: RTL

Sve je više potencijalnih cjepiva protiv koronavirusa, a procjene govore da bi ga mogli imati možda već krajem ove godine. To su optimističnije procjene, a dosta stručnjaka smatra da cjepivo ne treba očekivati prije proljeća sljedeće godine.

No, koliko će se ljudi cijepiti? Mnogi ljudi smatraju da su cjepiva općenito štetna. Takvih je ljudi sve više.

''Prošle godine je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila odbijanje cijepljenja u top 10 najvećih prijetnji globalnom javnom zdravlju pa podatak da se 43 posto građana i građanki u Hrvatskoj ne bi cijepilo i nije toliko iznenađujuć'', kazala je u RTL Direktu psihologinja Helena Tomljenović, koja je doktorirala na temu antivakserstva ili protivljenja cijepljenju.

Globalni problem

Naglasila je da je riječ o globalnom problemu, koji je prisutan već godinama, ne samo u Hrvatskoj nego u različitim zemljama pa Hrvatska tu nije ni po čemu posebna.

U slučaju koronavirusa moguće je da je postotak tako visok jer je riječ o novoj bolesti.

''Cijela ova situacija u kojoj smo se našli izaziva kod svih nas anksioznost i u našem doktorskom istraživanju pokazalo se koliko ta anksioznost i strah utječu na odluke koje pojedinci donose o tome žele li se cijepiti ili ne'', kaže.

Mnogi roditelji boje se cijepiti svoju djecu, a Tomljenović je objasnila do kakvih su spoznaja došli zahvaljujući svojem istraživanju.

''Kao i u drugim državama, pokazalo se da većina ljudi te bolesti ne percipira opasnima, ne percipira rizik od tih zaraznih bolesti kao opasan i ugrožavajući i u biti se više boje samog cjepiva. I to je samo još jedan odraz fenomena poznatog u nizu znanstvenih istraživanja, a mi smo pokazali da je strah najveći motivator. Ljudi se boje cjepiva i zbog toga izbjegavaju cijepljenje'', objašnjava.

Kaže da to nisu racionalne odluke

Te se odluke ne mogu objasniti racionalno, naglasila je Tomljenović.

''One dolaze iz straha, zabrinutosti, čak i gađenja prema cjepivima i značajno je da intervencije koje se usmjeravaju na educiranje o cjepivima - kako djeluju, koje su nuspojave... ti svi podaci ne umanjuju taj strah i zato nisu učinkoviti jer znamo da osobe koje imaju potpuno točne informacije o načinima na koje cjepiva funkcioniraju i dalje se ne cijepe upravo jer se povode svojim emocijama, oni nisu racionalno nadvladali strah koji se javlja'', rekla je.

Od pomoći pritom zasigurno nisu kontradiktorne informacije kojima su ljudi izloženi u medijima, istaknula je Tomljenović.

''Također znamo da u društvu u situacijama koje su ugrožavajuće poput ratova, elementarnih nepogoda, sukoba...  tada nekako bujaju teorije zavjera općenito pa tako i sada u ovoj vrlo anksioznoj situaciji koronavirusa'', kaže.

''Naglasila bih stoga promjenu same intervencije - da ne budu više samo toliko edukacijske, nego da se uzme u obzir i emocionalna komponenta, dakle da se u osmišljavanje edukacija uključe razni stručnjaci koji će svojim znanjima moći doprinijeti osmišljavanju neke cjelokupne intervencije koja će ciljati na smanjenje toga straha i zabrinutosti jer se pokazalo da što je strah intenzivniji, to je jače vjerovanje u neku od teorija zavjera što se tiče cijepljenja'', zaključila je Tomljenović.

Dnevnik.ba