27.07.2022., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Konferencija za medije Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Photo: Armin Durgut/PIXSELLARMIN DURGUT/PIXSELL - Pixsell
StoryEditor
IZMJENE IZBORNOG ZAKONA

Protekla je trećina Schmidtovog roka: Do početka rujna trebao bi Hrvatima vratiti dio otetih prava

Piše desk  /  10.08.2022., 09:13h

Prije dva tjedna Christian Schmidt je političkim liderima u BiH dao rok od šest tjedana da mu dođu s prijedlozima izmjena Izbornog zakona, po mogućnosti usuglašenim, uz napomenu da će u protivnom on djelovati nametanjem istih.

"Neka pripreme ideje, a onda ćemo u kolovozu ili rujnu vidjeti. Nadam se da će neke stvari, poput blokade (vlasti u Federaciji) biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku - orijentirat ću se što je važno za građane. Ja sam optimist", kazao je istog dana za FTV, nagovijestivši da od nametanja političkog dijela izmjena Izbornog zakona nije odustao, te da će tomu pristupiti izostane li dogovor glavnih aktera i pregovarača.

Podsjetimo, nekoliko dana prije nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona u javnost je pušten dokument s razmatranim izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, od kojih je na koncu tek dio nametnut.

Bošnjačka javnost agresivno je reagirala na sam spomen vraćanja Hrvatima tek dijela u Daytonu dogovorenih, a kasnije ukradenih prava. Posebnu je brigu među unitaristima izazvalo razmatranje izmjena modela popunjavanja Doma naroda FBiH kojim bi bilo onemogućeno pojedinačno delegiranje u klub Hrvata izaslanika izabranih bošnjačkim glasovima iz županija s manje od 3% Hrvata, a time i planirano te javno najavljivano političko eliminiranje hrvatskog konstitutivnog naroda.

Na Schmidta je pritisak očito djelovao te je odlučio dati još jednu šansu da do izmjena dođe bez njegove intervencije, nametnuvši tada tek tehničke izmjene. Vjerojatnost dogovora u sljedeća četiri tjedna blizu je ništice, stoga se koncem kolovoza ili najkasnije početkom rujna može očekivati novi potez njemačkog diplomata. 

Šefovi bošnjačkih stranaka niti ne pomišljaju na ono što zovu "ustupkom" Hrvatima, a zapravo je implementacija dogovorenog i potpisanog ´95. te odluke Ustavnog suda, posebice dva mjeseca prije izbora, dok su hrvatski politički predstavnici ostali bez nada i iluzija da je dogovor sa suprotnom stranom moguć.

Suočen s, kako je sam rekao, dosad neviđenom bujicom mržnje usmjerenom prema njemu i njegovome uredu, na Schmidtovim plećima je teret donošenja odluke usklađene s Ustavom i odlukom Ustavnog suda, bez podlijeganja utjecaju čaršije, ali i očuvanja političkog kredibiliteta neodustajanjem od planiranog uslijed pritiska unitarista i njihovih lobista.

Dnevnik.ba

28. rujan 2022 15:57