Article_Top_970x250

Prosječni ugovorni liječnik propisivač u HNŽ-u propiše godišnje 4454 recepata

Lijekovi

Prosječni ugovorni liječnik propisivač u HNŽ-u propiše godišnje 4454 recepata

tra 03, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Ilustracija

Potrošnja lijekova u Hercegovačko - neretvanskoj županiji za kronične bolesti čini preko 85 posto ukupne potrošnje, a ostatak potrošnje uvjetovan je epidemiološkom situacijom i sezonskom pojavnošću bolesti. 

Tijekom 2018. godine 82.238 osiguranika uzimali su lijekove s liste, prosječno 13 recepata i 17 pakiranja u vrijednosti od 151 KM. U prijevodu, svaki treći stanovnik ove županije je koristio lijekove na trošak ZZO-a. Usporedbom podataka o potrošnji lijekova u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu evidentan je blagi porast ispisanih recepata uz smanjenje broja propisanih pakiranja i utrošenih sredstava.

U 2018. godini Zavod je na lijekove s Liste lijekova potrošio 12.447.492 KM, odnosno 205.155 KM manje u odnosu na prethodnu godinu. Inače, ZZO HNŽ je zadnjih godina uložio velike napore u jačanje kontrola potrošnje lijekova, a otkriveno je niz slučajeva u kojima su liječnici propisivali lijekove bez pravovaljanog razloga. Očito je kako su kontrole urodile plodom, kako je ostvarena bolja disciplina po ovome pitanju, a brojke sve to potvrđuju. 

Prosječni ugovorni liječnik propisivač (liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti), koji je u prethodnoj godini bilo 241, propisao je 4.454 recepata s 5.829 pakiranja lijeka u vrijednosti od 51.649 KM. Lijekovi su, u 2018. godini, izdavani u 66 ugovornih ljekarni.

Prosječno je svaka ugovorna ljekarna izdala 16.261 recepata s 21.286 pakiranja lijekova u vrijednosti od 188.598 KM. Zavod je prije nekoliko mjeseci izdao i brošuru o posljedicama nepotrebne uporabe antibiotika, što je još uvijek problem kojeg zdravstveni sustav nije riješio.

Stanovnici su kroz brošuru upoznati o posljedicama nekontroliranog uzimanja antibiotika, koliko takav način rada stvara dodatnih troškova zdravstvenom sustavu, te je poručeno kako će se problem iskorijeniti tek onda kada pacijenti budu mogli uzimati antibiotike na preporuku liječnika, umjesto da ih sami kupuju u ljekarnama.

Nažalost, veliki broj ljudi je i dalje sklon sam sebi propisati terapiju u slučaju sumnje na određene bolesti, a  u velikom broju slučajeva takav način rada samo dodatno zakomplicira zdravstveno stanje pojedinca. Zdravstveni sustav mora uskoro dati rješenje za ovakve pojave.

Dnevnik.ba

Tagovi:

Article_Bottom_970x250