Analizu zuba objavio je u časopisu Journal of Human Evolution međunarodni tim stručnjaka iz Srbije i Kanade, koju vode profesori Dušan Mihailović sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu i prof. Mirjana Roksandić sa Sveučilišta u Winnipegu u Kanadi.
Istraživanja su provedena u okviru rada na projektu NEEMO Fonda za znanost Republike Srbije.
Zubi datiraju u razdoblju prije oko 300 tisuća godina, što ih čini najstarijim fosilima neandertalca (Homo neanderthalensis) u istočnoj Europi i drugim najstarijim ljudskim fosilima u Srbiji, tek nešto mlađim od pola milijuna godina stare donje vilice čovjeka iz Male Balanice otkrivene 2007. godine.
Do sada su ostatci neandertalca u Srbiji bili identficirani samo na jednom lokalitetu, obližnjoj pećini Pešturina, u kojoj su 2015. godine otkriveni jedan zub i fragmentirana kost podlaktice neandertalca.
Najdrevniji ostaci neandertalaca, starosti između 300-500 tisuća godina, identifcirani su na području zapadne Europe, a vremenom se njihov teritorij proširio sve do zapadne Azije.
Njihova prisutnost u Velikoj Balanici prije oko 300 tisuća godina predstavlja najraniji dokaz njihovog širenja prema istoku.
Zubi iz Velike Balanice su pronađeni u asocijaciji s tragovima ognjišta i kamenim alatkama za obradu kože poznatim kao postruške tipa Quina.
Za razliku od fosilnih ostataka, najstariji alati ovog tipa potiču s istoka, s nalazišta koja pripadaju ašelsko-jabrudijenskom kompleksu (iz perioda pre 400-200 tisuća godina), dok se u zapadnoj Europi javljaju mnogo kasnije.
To pokazuje da je na teritoriju Balkana prije 300 tisuća godina najvjerojatnije došlo do kontakta europskih i bliskoistočnih populacija.
Još uvijek se ne može sigurno reći je li do širenja kulturnih inovacija došlo migracijama ljudi ili razmjenama ideja između zajednica, niti se mogu identifcirati izvorni nositelji ove tehnologije (nije jasno jesu li u pitanju neandertalci ili druge vrste ljudi).
Izvesno je, međutim, da su ove inovacije dovele do konačnog uobličavanja kulturnih obrazaca karakterističnih za srednji paleolit - period koji predstavlja jednu od prekretnica u ranoj prapovijesti čovječanstva.
Arheološka istraživanja pećina u blizini Niša (Pešturina, Mala i Velika Balanica) vrše se u suradnji Filozofskog fakulteta u Beogradu i Sveučilišta u Winnipegu, a financira ih Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, piše Blic.rs.
Dnevnik.ba