Švedske i danske vlasti istražuju četiri rupe na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 koji povezuju Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora i koji su postali žarište ukrajinske krize.
Danska je u listopadu objavila da je preliminarna istraga pokazala da su curenje plina uzrokovale snažne eksplozije.
“Provedena analiza pokazuje tragove eksploziva na nekoliko pronađenih predmeta”, priopćilo je švedsko tužiteljstvo.
“Istraga je vrlo složena i opsežna. Istraga koja je u tijeku utvrdit će mogu li se identificirati osumnjičenici”, dodaje se.
Rusija će pričekati cjelovitu procjenu o šteti na Sjevernom toku pa će tek tada odlučiti o zahtjevu za odštetom, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitirij Peskov.
Danski i švedski seizmolozi ranije su rekli da su zabilježili podrhtavanje u neposrednoj blizini mjesta curenja plina i da signali ne nalikuju onima iz potresa.
Nedostaje najmanje 50 metara plinovoda Sjevernog toka 1, izvijestio je 18. listopada švedski dnevni list Expressen nakon snimljenih, kako navodi, prvih javno objavljenih fotografija oštećenja.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u listopadu da je osoblje britanske mornarice raznijelo plinovode. London je naveo da je to lažna tvrdnja i da je osmišljena kako bi se odvratila pozornost od ruskih vojnih neuspjeha u Ukrajini.
Niti Gazprom niti Sjeverni tok 1 i 2 nisu odgovorili agenciji Reuters na zahtjev za komentarom nakon objave švedskog tužiteljstva.
Dnevnik.ba