U okviru radionice na Filozofskom fakultetu, profesor Bose je govorio o svome dugogodišnjem iskustvu u proučavanju etničkih i nacionalnih sukoba diljem svijeta, a s posebnim naglaskom na rodnu mu Indiju te na Bosnu i Hercegovinu, što mu je uža sfera interesa.
Sa sudionicima radionice podijelio je svoja promišljanja o federalizmu i njegovoj primjenjivosti u Bosni i Hercegovini. Dotaknuo se i primjera Mostara kao studije slučaja koja može poslužiti kao kvalitetan nacrt za druge poštene i inkluzivne modele podjele vlasti.
Profesor Bose pokazao je zavidnu razinu razumijevanja političkih i nacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini koja je rascijepljena između unitarističkih i separatističkih težnji s federalizmom kao srednjim putem između ta dva koncepta.
Naveo je kako postoje dvije kardinalne greške međunarodne zajednice prilikom djelovanja u Bosni i Hercegovini. Prva je traženje ne-nacionalista jer su, kako kaže profesor Bose, svi vezani za određeni nacionalni identitet, odnosno svaka je politika vezana za određenu nacionalnu zajednicu.
Druga je velika greška, naglasio je gost Studija politologije na Filozofskom fakultetu, pogrešna normativna perspektiva koja na BiH gleda kroz prizmu unitarnog ustroja i vladavine većine. Takvo što, zaključuje, nije adekvatno za BiH jer poriče realnost, odnosno duboko podijeljeni karakter bh. društva.
U okviru radnog sastanka s članovima Stručnog tima IDPI-a, profesor Bose je prihvatio njihov poziv za uspostavljanje suradnje u narednom periodu, te s njima razmijenio ideje o oblicima te suradnje, uključujući i institucionalnu.
Profesor Bose autor je dviju knjiga koje se izravno tiču Bosne i Hercegovine; Bosna nakon Daytona: nacionalistička podjela i međunarodna intervencija te Osporene zemlje: Rat i mir u Izraelu-Palestini, Kašmiru, Bosni, Cipru i Šri Lanki.
Dnevnik.ba