Konferencija ”Kako zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora BiH – uzroci, posljedice, rješenja”VEčERNJI LIST -
StoryEditor
ZNANSTVENO-STRUČNA KONFERENCIJA

Prof. Grgić: Počele su migracije za hranom i vodom, tu neće pomoći ni bodljikava žica

Piše desk  /  25.11.2022., 20:58h

Sumorna stvarnost depopulacije ruralnih prostora koju su iznosili izlagači iz Hrvatske, Srbije i triju bosanskohercegovačkih akademija, hrvatske, bošnjačke i Akademije Republike Srpske, u okviru Međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Kako zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora BiH – uzroci, posljedice, rješenja" neformalno je zaključena opaskom prof. dr. sc. Ive Grgića, piše Večernji list BiH.

Ovaj Posavljak sa zagrebačkom adresom, predavač na Agronomskom fakultetu, zbilju o kojoj se govorilo sažeo je riječima: "Počele su migracije za hranom i vodom, neće nam pomoći ni bodljikava žica."

Mjere i u čemu je spas

Ova u cjelini sadržajna i informativna konferencija završena je usvajanjem zaključaka s čijim sadržajem se usuglasio i prof. Grgić, koji je naglasio da je proces već počeo, dok se na ovim prostorima govori o mjerama. Još jedna zanimljivost koji vrijedi istaknuti je konstatacija da spas od depopulacije ruralnih prostora nije u poljoprivredi, na koju ide prva aluzija.

Štoviše, poljoprivreda je u zaključcima navedena tek kao 6. mjera u nizu. Prije nje su otvaranje novih radnih mjesta, što podrazumijeva oživljavanje obrta, malih i srednjih poduzeća, povoljno poslovno okružje, usluge – škole, pošte, ambulante, a onda tek poljoprivreda. Međutim, da bi se to postiglo, potrebna je strategija sa svih razina vlasti. Budući da je to u BiH teško ostvarivo, konstatacija prof. Grgića je na mjestu. No, ne treba biti ni pesimist jer, iz onoga što se čulo, dalo se zaključiti da se zemlje u okružju, Srbija i Hrvatska, ozbiljno bave tim problemom.

Akademik Mladen Bevanda na kraju je kazao kako je ova tema uspjela okupiti izlagače iz triju akademija u BiH te susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Rezultata ipak ima, ali stvarnost nije ružičasta, pa je tako prof. dr. Jan Kišgeci, član Razvojne agencije poljoprivrede Srbije i Akademije poljoprivrednih znanosti R. Slovačke iznio niz zanimljivih podataka. Uz ostalo je kazao da u Srbiji još uvijek 42% ili oko 3 milijuna ljudi živi na selu, to je, imajući na umu europske standardne, zavidna brojka.

Međutim, ako se zna da u 4700 naselja ili sela živi manje od 1000 stanovnika, da poštu nema oko 2000 sela, ambulantu dvije trećine… Mjerama koje su poduzimane proteklih godina otkupom napuštenih i starih kuća uspjelo se za mlade obitelji do 30 godina osigurati 2000 stambenih jedinica u kojima za sada živi oko 80 djece, osnovano je 1100 zadruga s po tri proizvođača, ponovno otvoreno više od 500 pošta... Ferdo Bašić, tajnik Odjela za prirodne znanosti HAZU-a i suradnik ANU-a BiH, zbog bolesti je poslao snimljeno izlaganje. Uz ostalo, konstatirao je da "hrane u svijetu ima za 11 milijardi ljudi, a Zemlja ima tek 8 milijardi". Stvar je u preraspodjeli.

Naveo je i podatak da je u svijetu 865 milijuna gladnih, a 822,5 milijuna pretilih. Indikativan je podatak koji proizlazi iz promjene ponašanja, pa je tako istočna Slavonija obnovljena, ali više nema šorova, nestala je tradicija, što utječe na pražnjenje ruralnih područja.

Prof. Grgić je ustvrdio da Hrvatska zahvaljujući EU fondovima ima "puno novca, ali za realizaciju projekata nedostaje pameti". Naveo je da je Hrvatsku u kratkom roku napustilo 413.000 stanovnika, a sve je više starijih osoba. Nakon izlaganja kolega iz Hrvatske i Srbije izlagačima iz BiH bilo je lakše. Jest da su naše brojke još sumornije, ali ni drugima nije dobro.

Smanjenje broja stanovnika

Prof. dr. Mira Mandić s Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci navela je da je, prema popisu iz 2013., na području RS-a gustoća naseljenosti bila samo 47,6 stanovnika na četvornom kilometru, uz napomenu da je "sada sigurno manje". Kazala je kako je u RS-u oko 20% sela bez stanovnika ili s manje od 10 stanovnika, da oko 50% naselja ima manje od 100 stanovnika. Prof. dr. Mandić konstatirala je da je zahvaljujući takvom stanju trećina teritorija BiH potpuno gospodarski neaktivna. Na ovo se nadovezao prof. dr. Refik Šećibović koji je, obrađujući tri sjevernohercegovačke općine: Prozor-Ramu, Jablanicu i Konjic, iznio porazne podatke.

Prema njegovu mišljenju, depopulacija tih prostora započela je izgradnjom HE Jablanica, a nastavila se industrijalizacijom Konjica. Naveo je podatak da je "Konjic, prema popisu 1991., imao 43.000 stanovnika, da bi 2013. broj pao na oko 25.000, a sada je još niži."

Tema "Može li poljoprivreda biti nositelj razvitka ruralnih područja u BiH", koju je prof. dr. Marko Ivanković, tajnik Odjela za biotehničke i prirodne znanosti HAZU-a u BiH pripremio u suradnji s akademikom Franom Ljubićem i prof. dr. Jurom Beljom, u uvodu je bila preslika prethodnih izlaganja, uz isticanje dvaju gradova koji u tom smjeru čine određene iskorake – Mostar i Ljubuški. 

Dnevnik.ba

02. veljača 2023 15:30