Prema dokumentima koji su navodno ustupljeni španjolskim novinama El País te koji su objavljeni u srijedu, Sjedinjene Američke Države i Sjevernoatlantski savez (NATO) formalno su odbili ruski zahtjev da Savez napusti plan o širenju na istok Europe, a odbili su Moskvi dati i druge sigurnosne ustupke koje je tražila.
SAD i NATO navode da su još uvijek raspoloženi za dijalog i u to su ime ponudili nekoliko područja za moguću suradnju, prenosi Jutarnji.hr. Pisani odgovor na zahtjeve koje je Moskva izrekla u prosincu 2021. godine usklađeni su s izjavama koje su dužnosnici zemalja Zapada davali unazad mjesec i nešto više dana, odnosno otkad traju napetosti na ukrajinsko-ruskoj granici, a i šire.
NATO Rusiju krivi za "značajno, neprovocirano, neopravdano i stalno" gomilanje vojske u i oko Ukrajine te u Bjelorusiji. Savez je ponovio da podržava "pravo drugih zemalja da izaberu ili promijene sigurnosne dogovore", čime je u suštini odbio zahtjev Rusa da u svoje članstvo ne primi ni Ukrajinu ni bilo koju drugu novu članicu.
NATO je opovrgnuo tvrdnje da predstavlja prijetnju za Rusiju te ustvrdio da je Moskvi nakon okončavanja Hladnog rata ponudio "ruku prijateljstva" i dijalog.
"Povlačenje ruske vojske iz Ukrajine i područja oko nje nužno je za značajan napredak", tvrdi NATO u spomenutim dokumentima.
Kako bi pokazao spremnost na suradnju, Savez je Rusima ponudio da dvije strane razmjenjuju izvještaje o vojnim vježbama, da se češće konzultiraju, da se uspostavi direktna civilna telefonska linija te da se ponovno otvore diplomatske misije u Moskvi i Bruxellesu.
SAD je odbio zahtjev Rusije da se NATO ne širi na države koje su još bliže ruskoj granici. "Sjedinjene Države nastavljaju podržavati NATO-ovu politiku otvorenih vrata", stoji u dokumentima.
Washington je rekao da je spreman razgovarati o "recipročnom obavezivanju SAD-a i Rusije da na teritoriju Ukrajine neće slati raketne sustave i oružane snage".
Što se tiče mobilizacije američkih i NATO-ovih snaga u istočnoj Europi, u dokumentu stoji da je ona bila "ograničena, proporcionalna te u skladu s Osnivačkim aktom koji su NATO i Rusija 27. svibnja 1997. godine potpisali u Parizu, dokumentom kojim su definirani međusobni odnosi, suradnja i sigurnosna pitanja Saveza i Rusije.
U dokumentima stoji i da će Savez osnažiti svoj "obrambeni stav" ako Rusija napadne Ukrajinu ili osnaži svoj "silovit stav".
SAD je, poput NATO-a, rekao da dijalog između Moskve i Zapada može napredovati u "okruženju smanjenih tenzija", referirajući se pritom na ruske prijetnje Ukrajini.
Amerika je rekla da je spremna nastaviti razgovore s Moskvom koji se tiču nuklearnog oružja, odnosno da je spremna razgovarati o ograničenju upotrebe balističkih raketa i bombardera naoružanih nuklearnim bojnim glavama.
Rusija tvrdi da neće napasti Ukrajinu i više je puta rekla da vojnu infrastrukturu Zapada duž svoje granice drži prijetnjom. Moskva je u prosincu 2021. godine predložila da SAD i NATO potpišu pravno obvezujuća primirja na tu temu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je rekao da su pisani odgovori koje je Washington poslao Moskvi pokazali da SAD odbacuje "fundamentalne" sigurnosne brige Rusije. Ranije je slično govorio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Dnevnik.ba