Između ostalog, dokumenti pokazuju namjeru Moskve da osujeti izgradnju vojnih baza NATO-a, oslabi lokalne demokratske vlade, proširi ruski kulturološki i jezični utjecaj i osnaži prokremaljske političke organizacije. No, ruska invazija Ukrajine koja je uslijedila potkopala je gotovo svaki aspekt planova koji su sastavljeni 2021. godine.
"Mnoge taktike preuzete su izravno od KGB-a"
"Estonija, naši saveznici i partneri odavno su svjesni interesa Rusije da koristi hibridnu taktiku kako bi ostvarila svoje ciljeve i pokušala učvrstiti svoj utjecaj u drugim zemljama", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za Yahoo News: "To je klasična ruska igra - mnoge njihove taktike preuzete su izravno od KGB-a."
"Poznajemo našeg susjeda", nastavila je Kallas: "Naš je posao neprestano dijeliti naša saznanja o ruskim postupcima, graditi otpornost i suprotstaviti se ruskim izravnim i neizravnim pokušajima utjecaja. Morali smo ojačati našu obranu kako bismo se suprotstavili svakoj prijetnji, uključujući hibridne prijetnje. Također je ključno javno razgovarati o tim stvarima."
Ingrida Šimonytė, litvanska premijerka, slično je izjavila za Yahoo News nakon što je pročitala ruski plan za svoju zemlju, rekavši da je sve to nešto "na što bi se obično moglo posumnjati".
"Latvija se od obnove neovisnosti suočava sa željom Rusije da ojača i proširi svoj utjecaj u susjednim zemljama. Latvija ima realan uvid u rusku vanjsku politiku i njezine inicijative. Na međunarodnoj razini, Latvija aktivno zagovara i promiče izolaciju Rusije", rekao je Krišjānis Kariņš, latvijski premijer.
Tko je izradio dokumente?
Dokumente je izradila Uprava za prekograničnu suradnju Putinove predsjedničke administracije, koja je formulirala slične planove, koje je Yahoo News prethodno otkrio, za puzajuću aneksiju Bjelorusije i rušenje prozapadne vlade Moldavije.
Unatoč svom benignom nazivu, Uprava za prekograničnu suradnju je sastavljena od ruskih obavještajnih časnika iz tri glavne špijunske službe, FSB-a, SVR-a i GRU-a, koji predstavljaju domaću, stranu i vojnu agenciju. Pravi plan uprave je vraćanje nacija u sferu utjecaja Rusije.
S populacijama između jednog i tri milijuna, Estonija, Litva i Latvija male su zemlje koje su u patuljastom položaju prema Rusiji, ali strateški smještene na istočnom rubu NATO-a i EU. Anektirane od strane Moskve kao dio dogovora između Adolfa Hitlera i Josifa Staljina, tri današnje liberalne demokracije obnovile su svoju neovisnost nakon raspada sovjetskog carstva. Njihovo savezništvo sa Zapadom izvor je duboke smetnje režimu Vladimira Putina, posebno zato što unutar njihovih granica žive stotine tisuća etničkih Rusa.
Poput dokumenata vezanih za Bjelorusiju i Moldaviju, ruski planovi za baltičke zemlje podijeljeni su u tri poglavlja: politički, vojni, vojno-tehnički i sigurnosni ciljevi; trgovačko-ekonomski te humanitarni ili društveni ciljevi. Sva su poglavlja podijeljena u tri različita vremenska okvira: kratkoročni (do 2022.), srednjoročni (2025.) i dugoročni (2030.).
Dva teksta o svakoj baltičkoj zemlji
Svaka se zemlja u dokumentima Kremlja obrađuje u dva odvojena teksta. Prvi navodi "strateške interese Ruske Federacije" u različitim područjima i u različitim razdobljima. Drugi tekst ocrtava rizike koji stoje na putu Rusije.
Europski obavještajni izvor opisao je rusku predsjedničku administraciju kao neku vrstu think tanka koji osim izrade ruskih vanjskopolitičkih recepata također odlučuje o provođenju kampanja dezinformiranja kao načina za slabljenje već postojećih veza između saveznika.
"Baltički dokumenti nemaju za cilj stjecanje utjecaja u dotičnim zemljama. Oni su prije politika obuzdavanja kako bi se spriječilo da ruski utjecaj dalje opada", rekao je izvor za Yahoo News, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Malo tko u Kremlju, dodao je izvor, stvarno misli da se baltičke države mogu vratiti u okrilje Rusije. Realniji plan bio bi sijati unutarnju opoziciju kako ne bi potpuno skliznuli u zapadnu sferu.
Jedan drugi europski obavještajni dužnosnik, koji je upoznat s dokumentima, kaže da je vrlo malo vjerojatno da su autori bili svjesni predstojeće invazije na Ukrajinu, s obzirom na to koliko su udaljeni izgledi za uspjeh njihovih planova.
"Baltik je u NATO-u pa su Rusi svedeni na jeftine političke intrige"
Doista, Europa je daleko ujedinjenija protiv ruskog utjecaja nego što je bila prije napada na Ukrajinu. Sve tri baltičke države poslale su stotine milijuna dolara vojne pomoći u Ukrajinu, što ih čini zemljama koje najviše doprinose obrani Ukrajine po glavi stanovnika.
Ukrajinsku borbu vide kao bedem protiv planova Kremlja za vlastite zemlje. Samo Estonija je potrošila 440 milijuna dolara na vojnu pomoć Ukrajini, više od 1% njezinog bruto domaćeg proizvoda, te prebacuje sve svoje 24 vučne haubice FH70 u Kijev.
"Ruski planovi za širenje utjecaja na Estoniju, Latviju i Litvu podsjećaju me zašto je njihovo pristupanje NATO-u bilo tako dobra ideja. Bez baltičkog članstva u NATO-u, Rusija bi do sada izvršila invaziju. S baltičkim članstvom u NATO-u, Rusi su svedeni na jeftine političke intrige", rekao je Dan Fried, bivši pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, za Yahoo News.
Iako je svaka baltička nacija različita, postoje zajedničke točke u ruskim predloženim pristupima prema sve tri zemlje. U navedenoj "humanitarnoj sferi" najvažniji su promicanje ruske kulture i očuvanje obrazovanja na ruskom jeziku.
Koliko je Rusa na Baltiku?
U Estoniji živi oko 300.000 etničkih Rusa, oko 24% stanovništva. U Latviji živi oko 471.000 stanovnika, što je otprilike 25% njezinog stanovništva. Litva, najmnogoljudnija na Baltiku s 2.8 milijuna ljudi, ima najmanju rusku dijasporu: 140.000 stanovnika ili samo 5%.
Moskva je godinama kritizirala sve tri baltičke države zbog nevoljkosti da priznaju ruski kao službeni jezik i zbog navodne diskriminacije etničkih Rusa.
Estonija i Latvija su nedavno usvojile jezične reforme koje će postupno zabraniti nastavu na ruskom u vrtićima i školama. U isto vrijeme, obje su zemlje ostavile otvorena vrata za opsežne tečajeve ruskog jezika i kulture. Kako bi se suprotstavila takvim naporima, ruska strategija za Estoniju izravno poziva na "propagandu ruske kulture", uključujući odgoj djece i obrazovanje "talentirane mladeži koja govori ruski" na ruskim sveučilištima.
Analitičari i obavještajni dužnosnici dugo su tvrdili da su jezik i kultura sastavni dio politike Kremlja prema "sunarodnjacima", kojom Moskva za sebe tvrdi da je pokrovitelj svih etničkih Rusa po svijetu i onih koji govore ruski i za koju vjeruje da ima pravo braniti vojnim putem.
"Škola" za novačenje ruskih špijuna
Prisilni oblik kulturološkog dosega Moskve provodi mnoštvo ruskih vladinih agencija, uključujući Ministarstvo vanjskih poslova i njegove kulturno orijentirane podružnice Rossotrudničestvo i Zakladu Russkij Mir (Ruski svijet), koje su obje prije imale urede diljem Europe, ali su sada suočene sa sankcijama EU i NATO-a.
Srednjoročni cilj za Latviju je "otvaranje škole pri ruskom inozemnom predstavništvu u Rigi kao potencijalnog središta za provedbu niza mjera za održavanje i jačanje položaja ruskog jezika, književnosti, kulture i obrazovanja u Latvija".
Iako zvuči bezazleno, takva bi "škola" lako mogla djelovati kao središte za novačenje ruskih špijuna i agenata, prema Latvijskom uredu za zaštitu ustava (SAB), vanjskoj i protuobavještajnoj službi. SAB je poslao pisano priopćenje Yahoo Newsu nakon pregleda latvijskog strateškog dokumenta, napominjući da ruske obavještajne službe igraju veliku ulogu u zemlji.
"To uključuje dobivanje obavještajnih informacija i provođenje istraživanja o mogućnostima utjecaja, rad s agentima, uključujući omogućavanje financiranja raznim pojedincima i skupinama u Europi koje će koristiti kao lobi za ruske interese. Interesni lobi Kremlja često se provodi kroz gospodarske interese i poslovne ljude čije su aktivnosti povezane s Rusijom", stoji u priopćenju.
Žele spriječiti uspostavu vojnih baza NATO-a u Latviji i Litvi
Drugi izričiti cilj ruskih dokumenata je spriječiti "uspostavu vojnih baza NATO-a" u Latviji i Litvi. Nacionalna aerodromska i vojna postrojenja u baltičkim zemljama ugošćuju trupe i jedinice NATO saveznika na rotirajućoj osnovi.
Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, nazočnost NATO-a na Baltiku je rasla. Broj savezničkih trupa samo u Estoniji već je blizu 2000, a SAD je poslao pješačku satniju opremljenu topničkim raketnim sustavima visoke mobilnosti (HIMARS) u Estoniju neposredno prije prošlog Božića.
Sljedeći cilj u dokumentima je stvaranje uvjeta za "slabljenje utjecaja zapadnih zemalja u vojno-političkoj, trgovinsko-ekonomskoj i humanitarnoj sferi" i "suprotstavljanje pokušajima antiruskih estonskih političkih snaga da krivotvore povijest".
Falsificiranje povijesti
Falsificiranje povijesti u ovom kontekstu odnosi se na obilježavanje sjećanja na gubitak neovisnosti u Estoniji 1940. nakon sovjetske aneksije; estonsko glorificiranje "šumske braće", odnosno antisovjetskih partizana tijekom dugih godina okupacije te proslava ponovno stečene neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Ove teme, sastavni dio modernog nacionalnog identiteta Estonije, strateški su dokumenti lažno preimenovali u "veličanje nacizma".
Sastavni dio te navodne glorifikacije je odluka Estonije da ukloni ili premjesti sovjetske spomenike iz vremena Drugog svjetskog rata. Odluka da se takozvani Brončani vojnik premjesti 2007. iz središta Tallinna na estonsko vojno groblje izazvala je nerede etničkih Rusa, možda potaknute iz inozemstva.
Hakerski napadi
Zatim je to dovelo do masovnog kibernetičkog napada na zemlju, koji je privremeno osakatio ekspanzivnu estonsku digitalnu trgovinu i bankarski sektor. Jedan neimenovani estonski dužnosnik rekao je 2017. za BBC da je napade koji vode do ruskih IP adresa "orkestrirao Kremlj, a zlonamjerne skupine su zatim iskoristile priliku da se pridruže i daju svoj doprinos napadu na Estoniju".
Kao simbol toga kako su se ove tri male zemlje, koje je brojčano nadmašila ruska vojska, prilagodile neprijateljskom dijelu zemljopisa, Estonija je od tada izrasla u velesilu kibernetičke sigurnosti, uključujući i istočnu Ukrajinu. Njena strana obavještajna služba Välisluureamet smatra se jednim od vodećih sakupljača obavještajnih signala ili presretanja komunikacija u NATO-u.
Kako su reagirali Estonci na rusku invaziju Ukrajine?
Štoviše, većina estonskog društva samo je postala negostoljubivija prema operacijama ruskog utjecaja i špijunaži nakon invazije na Ukrajinu prošle veljače. Od tada je EU protjerala više od 600 ruskih diplomata, od kojih 36 samo iz Estonije, što je izvanredan udio s obzirom na malu populaciju zemlje od samo 1.3 milijuna.
Estonija, Latvija i Litva također su od tada zabranile ulazak ruskim građanima, uključujući one koji su bježali nakon Putinove naredbe o masovnoj mobilizaciji u rujnu, što su kritizirale druge članice EU. Veliki motiv za ovu kontroverznu odluku, nagovijestio je Mikk Marran, nedavno umirovljeni šef Välisluureameta, nije bio samo pokazivanje solidarnosti s Ukrajinom već i očuvanje nacionalne sigurnosti Estonije.
"Ugostiti nekoliko stotina tisuća vojno sposobnih muškaraca, u dobi od 18 do 35 godina - nisam baš siguran da je to dobra ideja za bilo koju zemlju tako blizu Rusiji", rekao je Marran u intervjuu prošlog studenog.
"Možda su ti planovi već zastarjeli"
Yahoo News pokazao je dokument Aleksanderu Tootsu, zamjeniku glavnog direktora Estonske službe za unutarnju sigurnost: "Naravno, takvim planovima moramo posvetiti ozbiljnu pozornost. Ali također moramo razumjeti iz koje vremenske točke potječu dokumenti. Možda su zacrtani strateški ciljevi zbog promijenjenih okolnosti već zastarjeli. Ako vidite da se planovi provode, morate učiniti sve da to zakočite."
Jedno od najstarijih poglavlja u svim baltičkim dokumentima odnosi se na ruske planove da utječe na lokalna gospodarstva, trgovinu i poslovanje. Srednjoročni cilj je povećanje ruskog izvoza i bilateralne trgovine i izravnih stranih ulaganja. Ovaj se plan očito temeljio na odnosima koji su uništeni agresorskim ratom Moskve protiv Ukrajine.
"Oni žele povećati izvoz u Estoniju do 2022. godine", rekao je Toots, "ali prošlog je ljeta sama Rusija odlučila zatvoriti most Narva-Ivangorod za kamione u znak odmazde za podršku Estonije Ukrajini", misleći na granični prijelaz na sjeveroistoku Estonije. "Kako možete povećati izvoz ako zatvorite glavni kanal?" pita se Toots.
"Rusi to rade već 30 godina"
Poticanje proruskog raspoloženja u estonskom društvu te unutar političkih i vojnih elita navedeno je kao stalno prisutan cilj kroz sva tri razdoblja. Isto vrijedi i za ograničavanje utjecaja nacionalističkih elemenata i stvaranje novih javnih udruga i nevladinih organizacija koje promiču suradnju s Rusijom.
"To je ista stvar koju Rusi rade već 30 godina", rekao je bivši predsjednik Estonije Toomas Henrik Ilves za Yahoo News nakon pregleda strateških dokumenata: "Ono što me pogađa je isto nedodirljivo razumijevanje stvarnosti Estonije koje se pokazalo već invazijom na Ukrajinu. Oni jednostavno ne razumiju što se događa u našoj zemlji ili u Latviji i Litvi."
Prema dokumentima, kratkoročni cilj za Estoniju je "formiranje novih javnih struktura, zaklada, nevladinih organizacija i nevladinih organizacija koje zagovaraju suradnju s Ruskom Federacijom". Još jedan kratkoročni cilj je raditi "s estonskim gospodarstvenicima kako bi objasnili spremnost Ruske Federacije da im otvori rusko tržište, pod uvjetom da Tallinn promijeni svoju vanjsku politiku kako bi bila više promoskovska".
Udar na poduzetnike
Prema stručnjacima, ovo je praktičniji cilj od mnogih drugih u dokumentima. "Poduzetnici su najlakše ranjiva skupina na koju se može utjecati. Kad jednom političaru ponestane glasova i moći, on nema ništa. Ali dokle god poduzetnici imaju novca, pokušavat će utjecati na politiku u vlastitom interesu", rekao je Toots.
Jedan od najbizarnijih ciljeva navedenih u estonskoj strategiji je suzbijanje navodnih nastojanja Estonije da "potakne separatističke osjećaje u ruskim regijama i da stvori takve osjećaje među predstavnicima ugro-finskih naroda koji žive u Rusiji".
Estonci, zajedno s Fincima i Mađarima, potječu od ugro-finskih plemena, potomaka prastanovnika Europe.
"Ovo je ruska fantazija"
Ali ideja da Tallinn pokušava potaknuti separatistički pokret kod susjeda smrdi na projekciju, smatra jedan visoki dužnosnik estonske obavještajne službe: "Ovo je ruska fantazija. Nema nikakve veze sa stvarnošću, ali zvuči kao nešto što bi sami Rusi učinili i doista su učinili u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini", trima zemljama u kojima je Moskva poticala pokrete za neovisnost među manjinama koje govore ruski.
Strateški dokument za Litvu, najmnogoljudniju baltičku zemlju, sadrži najkonkretnije vojne zahtjeve, počevši od kratkoročnog projekta zaustavljanja "nagomilavanja vojne prisutnosti Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja članica NATO-a" na litvanskom teritoriju.
Srednjoročni nastavak je sprječavanje "raspoređivanja sustava protuzračne obrane/proturaketne obrane srednjeg dometa integriranih u jedinstveni sustav protuzračne obrane NATO-a" i smanjenje "broja i opsega NATO-ovih aktivnosti operativne i borbene obuke" u Litvi. Ali veliki dio toga se već dogodio.
NATO sve aktivniji na Baltiku
NATO-ova multinacionalna borbena grupa nalazi se u Rukli u središnjem okrugu Kaunas. U prve dvije godine pojačane prisutnosti, navode litvanske oružane snage, "otprilike 8000 savezničkih vojnika iz devet NATO saveznika služilo je u toj jedinici jačine bojne na rotacijskoj osnovi".
Summit NATO-a u Vilniusu zakazan je za srpanj, a velika točka na dnevnom redu bit će integrirana protuzračna obrana duž istočnog krila saveza, na što je pozvao litvanski predsjednik Gitanas Nausėda.
Još jedna preokupacija Kremlja oko Latvije je "osiguravanje potrebne zaštite ruske imovine, u smislu mogućih sudskih odluka o zamrzavanju ili oduzimanju imovine države ili privatnih tvrtki".
Latvija je dugo bila ozloglašeno središte ruskog pranja novca, a banke su bile vrata za milijarde dolara ruskog bogatstva koje je ulazilo u Europsku uniju. Ipak, ovaj pristup zapadnim tržištima sada je također ukinut zahvaljujući zatvaranju prljavih banaka od strane latvijskih vlasti i u novije vrijeme, sankcijama Zapada zbog rata.
"Cilj je podjela latvijskog društva"
"Trenutni ciljevi u Latviji", rekla je latvijska obavještajna služba SAB, "jesu podijeliti latvijsko društvo što je više moguće, promicati napetosti i nezadovoljstvo državnim vlastima, stvoriti proturječnosti među zapadnim zemljama kako bi se otežalo jedinstveno donošenje odluka."
Prema dokumentima koji se fokusiraju na potencijalne rizike koje Rusija predviđa u ostvarivanju svojih ciljeva u baltičkim zemljama, navedena je povećana militarizacija NATO-a, sankcije, oživljavanje "nacizma" i potiskivanje ruskog jezika, kulture i obrazovanja u baltičkim državama. Prva dva su sada svršene činjenice, opet zahvaljujući ruskom ratu protiv Ukrajine.
U cjelini, planovi Kremlja o Baltiku odražavaju provjerenu sovjetsku taktiku, rekao je Marius Laurinavičius, litvanski stručnjak za međunarodne poslove: "Ovo je stara metoda KGB-a: ‘Trebamo oslabiti naše neprijatelje. A najbolji način da ih oslabite je iznutra, a ne izvana.' Ono u čemu su dobri je podjela društava, stvaranje problema, stvaranje sukoba."
"Iste zablude navele su Rusiju da će lako osvojiti Kijev"
A ako Uprava za prekograničnu suradnju zvuči promašeno u svojim ambicijama prema Baltiku, to bi moglo biti zato što treba opravdati svoje postojanje nadređenima u Kremlju.
Zamjenik ravnatelja estonske obavještajne službe Toots smatra da planovi sadrže potpuno istu vrstu zabluda i oholosti, utemeljenih na lošim obavještajnim podacima i lažnim premisama, koji su naveli Rusiju da povjeruje da bi mogla brzo osvojiti Kijev prije više od godinu dana.
"Znajući kako ruski režim funkcionira, mogu reći da tamošnji zaposlenici imaju naviku lagati svojim šefovima jer šefovi ne vole primati neuljepšane prikaze stvarnog stanja. Ako im pružite uljepšane priče, živjet ćete u iluziji. Ruski sustav izgrađen je na tome da svi blefiraju", zaključio je Toots.
Dnevnik.ba