StoryEditor
bivši papa

Pretežak križ Benedikta XVI. - sva iskušenja njegova pontifikata

Piše hina  /  31.12.2022., 13:21h

Kada je 19. travnja 2005. njemački kardinal Joseph Ratzinger izabran za papu, pred njim je bio težak put jer je došao na mjesto obožavanog komunikatora Ivana Pavla II., ali i suočavanje s krizom vjere u 21. stoljeću te s nizom skandala, od financijskih do onih najpotresnijih pedofilskih.

"Nakon velikog pape Ivana Pavla II. kardinali su izabrali mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodinovu vinogradu", bile su riječi kojima je teolog Ratzinger, povučeni intelektualac, ljubitelj glazbe, pijanist, pozdravio konklavin izbor.

Od samog početka novog poglavara Rimokatoličke crkve pratile su kritike. Njemačka, njegova domovina koju je izabrao za prvo putovanje kada je postao Papa, ponosila se izborom svoga sina, no iz reformiranih krugova pljuštale su kritike da je prekonzervativan, protivnik reformi i napretka.

Britanski tisak cinično se poigrao njegovim imenom nazivajući ga Papa Ratzy (u aluziji na naci, od nacizma) i pišući da je bio pripadnik Hitlerove mladeži, a londonski Daily Mail objavio je naslov "Od Hitlerove mladeži do vatikanskog tvrdolinijaša".

"Zašto je Bog šutio"

Ratzinger je, kao i dosta djece u nacističkoj Njemačkoj, kraće vrijeme bio u Hitlerovoj mladeži, a kasnije je završio u vojsci čuvajući BMW-ovu tvornicu u Münchenu. Rekao je da nikad nije ispalio metak. Dezertirao je u travnju 1945. i kratko bio američki zarobljenik. Navodilo se i da je njegovu ocu propala karijera policajca jer je odbio postati nacist. 

Kao papa posjetio je zloglasni koncentracijski logor u Auschwitzu. Osudio je Holokaust i zapitao se zbog čega je Bog šutio dok su padali milijuni žrtava, uglavnom Židova u doba nacističke Njemačke.

Godinu dana nakon izbora na sebe je navukao bijes muslimana kada je na sveučilištu u Regensburgu ujesen 2006. citirao Manuela II. Paleologa, bizantskoga cara iz 15. stoljeća koji je rekao da je kršćanstvo tijesno vezano uz razum, a da je širenje vjere mačem nerazumno.

Na optužbe nekih islamskih teologa da unosi napetosti u odnose među religijama, za razliku od svoga prethodnika koji je islam i kršćanstvo nastojao zbližiti, Papa se ispričao i rekao da je "duboko ožalošćen" što su dijelovi njegova govora možda bili uvredljivi jer to mu nije bila nakana.

Svoja je stajališta objasnio u razgovorima s islamskim teolozima koji su ih prihvatili, a za posjeta Istanbulu molio je u Plavoj džamiji uz islamskog muftiju odašiljući poruku pomirbe muslimanskom svijetu.

No najveći izazov s kojim se morao suočiti Benedikt XVI. pedofilski su skandali koji su desetljećima bili zataškavani, a razotkriveni su u doba njegova pontifikata.

"Koliko samo prljavštine ima u Crkvi, čak i među onima koji bi kao svećenici trebali u potpunosti pripadati Njemu. Koliko ponosa, koliko samodostatnosti", rekao je Benedikt XVI. na misi za Veliki petak 2005., kao da je anticipirao najveći skandal koji će pogoditi Crkvu.

Optužbe za pedofiliju u crkvenim redovima, koju su umjesto da je osude i počinitelje izruče pravdi biskupi godinama prikrivali, eksplodirale su 2009. i 2010. Bila je to ključna tema koja se provlačila kroz cijeli Benediktov pontifikat koji je trajao osam godina.

Čak i prije njegova imenovanja nekoliko skandala sa zlostavljanjem maloljetnika pojavilo se u SAD-u i Irskoj, ali 2010. godine u javnost su procurili dokazi o seksualnom zlostavljanju u crkvama diljem Europe, a posebno u Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Norveškoj i Njemačkoj.

Optužbe i da je Benedikt osobno zataškavao pedofiliju

U jednom od skandala izravno se spominjalo i ime samog Pape. Naime, pojavile su se tvrdnje da je, dok je još bio nadbiskup u Münchenu, jedan biskup i poznati zlostavljač djece smijenjen u tajnosti, ali da su mu i dalje dopušteni kontakti s mladim vjernicima i obavljanje pojedinih pastoralnih dužnosti.

Pale su i prve ostavke. U travnju 2010. godine jedan irski i jedan američki biskup su dali ostavke koje je Papa prihvatio. Zbog skandala sa zlostavljanjem djece od strane katoličkog svećenstva ostavku je dao i jedan biskup u Belgiji.

Papa je inzistirao na tome da Crkva preuzme odgovornost i jasno se žrtvama ispričao u ime Crkve, što dotad nitko od njegovih prethodnika nije učinio. Biskupi moraju osuditi zlostavljanje djece, rekao je Benedikt XVI. i donio propise o postupanju u takvu slučaju.

Kritičari su ga optuživali da je godinama oklijevao iako je znao za pedofiliju te da je, zajedno s crkvenim vrhom, sudjelovao u zataškavanjima zlostavljanja dok je bio nadbiskup u Njemačkoj i kasnije kao čelni čovjek vatikanske Kongregacije za nauk vjere. Unatoč optužbama, Benedikt nije nikad javno iznio vlastitu verziju onoga što mu je stavljano na teret. 

VatiLeaks

Curenje dokumenata s Papinog radnog stola 2012. bio je novi težak skandal koji je na optuženičku klupu doveo osobu od njegova najvećeg povjerenja, njegova sobara Paola Gabrielea. Sobar je osuđen, a Papa mu je oprostio, no afera je ukazala na niz financijskih malverzacija i bespoštednu borbu za vlast unutar Crkve.

Gabriele je osuđen na zatvorsku kaznu, ali ga je Papa odlučio pomilovati. Za pomaganje sobaru optužen je vatikanski informatičar Claudio Sciarpelletti, kojeg je Papa također pomilovao.

Utvrđeno je da je Gabriele mjesecima fotokopirao desetke povjerljivih dokumenata Pape i njegovih suradnika. Pod kodnim imenom "Maria" prosljeđivao ih je novinaru Gianluigiju Nuzziju, koji ih je upotrijebio u knjizi "Sua santita" (njegova svetost) otkrivajući suparništvo i snažni animozitet, posebice spram drugog čovjeka Vatikana, kardinala Tarcisia Bertonea.

Bivši sobar priznao je krivnju. U ispitivanjima je objasnio da je djelovao kako bi otkrio "zlo i korupciju" unutar Vatikana te kazao da je želio vratiti Crkvu "na pravi put".

Kritizirao pobačaj, istospolne brakove, istraživanje embrija, protivio se ženama svećenicama...

Benediktov pontifikat pratili su gafovi i nesporazumi. Još 2006. godine zgrozio je muslimanski svijet izjavom da je Muhamed iza sebe ostavio samo "zlo i nehumanost". Naljutio je i domoroce u Latinskoj Americi tvrdnjama da kolonizacija njihovog kontinenta nije uključivala "nametanje stranih kultura", a Židove je naljutio pozivom da ih se "izbavi iz tame".

Benedikt XVI. nastavio je tradiciju svog prethodnika Ivana Pavla II. te tijekom svog osmogodišnjeg pontifikata posjetio brojne zemlje svijeta. Ipak, nije u svakoj dočekan s prevelikim odobravanjem, a još se uvijek sjećamo velikog prosvjeda u Londonu u rujnu 2010. godine, kada ga je u povorci iz Hyde Parka prema Downing Streetu dočekalo nekoliko tisuća ljudi, prema nekim procjenama, njih i do 20.000. Slično je bilo i u njegovoj Njemačkoj, a prilikom posjeta Barceloni LGBT zajednica organizirala je masovno ljubljenje osoba homoseksualne orijentacije, u kojemu je sudjelovalo više od 200 gej parova.

Papa je vjernike redovito pozivao da pokažu ustrajnu snagu vjere i da ne podliježu hedonizmu potrošačkog društva. Redovito je osuđivao terorizam, pobačaj, istraživanje embrija i eutanaziju, sklapanje istospolnih brakova i branio tradicionalnu obitelj. Protivio se zaređivanju žena u svećenice.

Mnogi vatikanolozi bili su razočarani kada je Ratzinger, koji je 23 godine bio čuvar doktrine Ivana Pavla II., bio izabran za njegova nasljednika. Ocijenili su ponajprije da je prestar i držali da je njegovo papinstvo prijelazno nakon 26-godišnje vladavine poljskoga pape, što je bio treći najdulji pontifikat u povijesti Crkve.

Prozvali ga "Božjim rotvajlerom"

Njegovo čvrsto vođenje Kongregacije za doktrinu vjere, moderne nasljednice Svete Inkvizicije, oduševljavalo je konzervativce, a zabrinjavalo umjerene katolike i druge kršćane, čije je crkve znao opisivati kao defektne. Zbog gorljive obrane katoličke doktrine, neki su ga nazivali "Božjim rotvajlerom".

Ratzinger je dominirao Vatikanom od smrti Ivana Pavla II. 2. travnja 2005., a kada je služio misu prije konklave, oštro je upozorio da moderne bezbožne trendove valja odbaciti i osudio relativizam, što je postala poruka kojoj će se stalno vraćati.

"Imati jasnu vjeru, utemeljenu na vjerovanju crkve, danas se često etiketira kao fundamentalizam. Dok relativizam, koji se prepušta biti bacan tamo-amo i otplavljen svakim novim učenjem, izgleda kao jedini prihvatljiv pristup po današnjim mjerilima", rekao je tom prigodom. "Mi se krećemo prema diktaturi relativizma koji ništa ne priznaje za sigurno i koji za najviši cilj ima nečiji ego i nečije vlastite želje", upozorio je Ratzinger.

Za svoje je ime odabrao Benedikt prema Benediktu XV., vještome diplomatu i poborniku humanitarnog rada, čiji se pontifikat od 1914. do 1922. odvijao u doba tragičnih krvoprolića Prvog svjetskog rata i turbulentnog poraća.

Prvi papa u 600 godina koji je dao ostavku

I pontifikat Benedikta XVI. bio je turbulentan u današnjem svijetu "izloženom tolikim brzim promjenama i uzdrmanom pitanjima od duboke važnosti za život vjere", rekao je kada je odlučio povući se jer u njemu više nema "nužne snage tijela i duha da na odgovarajući način upravlja službom koja mu je povjerena".

Bilo je to 2013. godine, a Benedikt XVI. je tim potezom postao prvi papa u 600 godina koji je napustio tu funkciju. 

Umirovljenički dani 

Benedikt je umirovljeničke dane provodio relativno izoliran od javnosti, u vatikanskom samostanu Majke Crkve s pogledom na vatikanske vrtove. Mnogi su strahovali kako će izgledati suživot dvojice živućih papa, ali je Benedikt odmah obećao svoju punu odanost nasljedniku Franji i toga se držao. 

"Papa je jedan, zove se Franjo", rekao je Benedikt, kojem je od papinskih obilježja ostalo jedino bijelo ruho, u razgovoru za Corriere Della Sera prije četiri godine. 

No popularna kultura prigrlila je ideju dva autoriteta u Vatikanu. 

Film "Dvojica papa" brazilskog redatelja Fernanda Meirellesa prikazuje razgovore autoritarnog njemačkog pape, kojeg glumi Anthony Hopkins, i budućeg pape iz Argentine, u interpretaciji Jonathana Prycea, ljubitelja nogometa koji Benedikta želi naučiti plesati tango. 

U jednoj od svojih posljednjih javnih objava Benedikt je u veljači ove godine zamolio oprost od žrtava seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi, no odbacio je optužbe da je bio umiješan u prikrivanje istine.

U svojem pismu Benedikt priznaje "prekršaje i pogreške koje su se dogodile za vrijeme mojeg mandata" i izražava "iskren zahtjev za ispriku svim žrtvama seksualnog zlostavljanja".

Devet godina nakon što je prestao biti papa preminuo je u Vatikanu, u 95. godini života. 

Dnevnik.ba

04. ožujak 2024 13:55