Brza hrana
Prerađena hrana povezana je s depresijom, poteškoćama u rastu i na nastavi...
Djeca diljem svijeta jedu sve više visoko prerađene hrane, što ima opasne posljedice za njihovo zdravlje, razvoj i mentalnu dobrobit, pokazuje analiza agencije Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) objavljena danas.
Analiza je proučavala u kojoj mjeri takozvana ultraprerađena hrana (UPF) prednjači u svakodnevici mladih diljem svijeta.
Izvješće se temelji na nedavno objavljenom nizu istraživanja u medicinskom časopisu The Lancet koja pružaju pojedinosti o zdravstvenim rizicima i ulozi industrije u širenju takvih proizvoda. Ultraprerađena hrana često se sastoji od mješavine šećera, soli, nezdravih masti, industrijskog škroba i brojnih aditiva poput emulgatora, prehrambenih boja i pojačivača okusa.
Izvješće upozorava da su mnoga djeca izložena tim proizvodima u ranim godinama svojeg života te da čak i mala djeca u ekstremnom siromaštvu često konzumiraju zaslađena pića. U 11 zemalja koje su se proučavale, to je bio slučaj s između 10 i 35 posto djece mlađe od pet godina.
Potrošnja te hrane nastavlja se povećavati s godinama, a 60 posto adolescenata konzumiralo je najmanje jedan zaslađeni proizvod dan prije sudjelovanja u anketi. U mnogim industrijaliziranim zemljama preko 50 posto dnevnih kalorija odnosi se na ultraprerađenu hranu.
Prema analizi, ta hrana maksimizira profit za industriju, ali nije prikladna za djecu. Ultraprerađena hrana potiče pretilost jer je bogata kalorijama te se njome lako prejesti, a istovremeno potiče poremećaj hranjenja jer pruža malo vitamina i minerala te zamjenjuje zdravu hranu. Studije također pokazuju veze s poremećajima rasta, depresijom, hiperaktivnošću i poteškoćama u nastavi.
Dnevnik.ba