Tom prigodom nazočni su imali priliku upoznati se s povijesnim činjenicama kroz predavanja o najčešćim bošnjačkim imenima i prezimenima Livna.
- Prva prezimena u Livnu počela su se javljati u 18. stoljeću, posebice krajem tog stoljeća za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, koji su zahtijevali upis prezimena u gruntovne knjige. Da bi bili evidentirani u službene knjige stvarala su se prezimena Livnjaka koja su nastala od imena osoba,njihovih nadimaka, zanimanja itd – kazao je profesor Sead Hadžijahić.
Autor se pri svom izlaganju posebno osvrnuo i na neka poznata, a najstarija bošnjačka livanjska prezimena kao što su Ljubunčići, Firdusi, Atlagići, Nuhbegovići i Bušatlije.
Autor spomenute knjige Ahmet Burek je prije četiri godine predstavio prvu svoju knjigu na istu temu ‘‘Prezimena Livna i Livanjskog polja‘‘, koja je obuhvatila sva prezimena livanjskoga kraja.
U toj knjizi navedeno je 1100 katoličkih, 460 muslimanskih, 330 pravoslavnih, 18 židovskih, 10 albanskih te neka prezimena s neobičnim podrijetlom, kao što su poljsko, mađarsko, slovačko, austrijsko.
Dnevnik.ba