Tadić je na konferenciji za novinare u Sarajevu podsjetio kako je još 2016. donesena presuda po prizivu Bože Ljubića u odnosu na ustavnost nekih odredbi izbornog zakona i time je za ovaj sud njegov posao završen.
"Odluku smo donijeli 2016. i završili s tim, a 2017. donijeli rješenje da presuda nije izvršena. Sve drugo nije naše nego je stvar politike", kazao je Tadić.
Neustavnim je proglašena odredba kojom je bilo utvrđeno da se iz svake županije u Dom naroda bira barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je takav izravno izabran u županijsku skupštinu.
Pravorijek Ustavnog suda temeljio se na procjeni da federalni Dom naroda nije tijelo koje predstavlja interese županija nego konstitutivnih naroda i pripadnika nacionalnih manjina.
Presudom je također utvrđena obveza parlamenta BiH da uskladi izborni zakon s pravorijekom odnosno da ga izmijeni na odgovarajući način no to se zbog političkih prijepora nikada nije dogodilo.
Na izborima 2018. interveniralo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) donošenjem posebne odluke kojom je utvrđen način popune Doma naroda. Hrvati smatraju da je to neprihvatljivo te da se ne smije ponoviti.
Pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora traju već godinama a posljednji krug okončan je sredinom ožujka.
Zakonom je također predviđeno da se izbori trebaju raspisati najkasnije 150 dana prije njihove provedbe odnosno do 4. svibnja.
Predsjednik Ustavnog suda BiH upozorio je također da je sud pod stalnim i sve većim pritiscima da svojim odlukama intervenira u situcijama u kojima tijela vlasti ne rade svoj posao.
Podsjetio je na cijeli niz osjetljivih slučajeva poput prava na raspolaganje državnom imovinom ili gradnje hidroelektrana na Drini u što želi investirati Srbija.
"Ako se ovako nastavi ispast će da Ustavni sud uvodi diktaturu a to nikome ne treba. Drugi moraju uraditi svoj posao a Ustavni će sud rješavati ustavne sporove", kazao je Tadić.
Dnevnik.ba