Osvrnuo se na to kako promatra stanku na čijem je čelu odnedavno, a posebno se osvrnuo na izmjene Izbornog zakona. Obrazložio je kako Naša stranka promatra ovo pitanje. Komentarao je odnose sa koalicijskim partnerima SDP-om i NiP-om, kao i mogućnost suradnje s opozicijom u Republici Srpskoj.
Tema razgovora je bila i to hoće li koalicija u kojoj je i Naša stranka imati zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Koji su vaši planovi i kako vidite budućnost Naše stranke? Gdje vidite Našu stranku na Općim izborima 2022. godine?
Kao premijer Kantona Sarajevo često dobijem pitanje da opozicioni klub traži moju ostavku. Svaki put moram reći da opozicijski klub naravno da traži ostavku. Njihov posao je da traže ostavku i da postanu dio vlasti. Tako da je cilj Naše stranke da postane dio vlasti s našim partnerima.
Da li je to preambiciozno?
Naravno da nije. Rezultati lokalnih izbora su rezultati lokalnih izbora. Mi smo to naučili u 12-godišnjoj povijesti Naše stranke. Za ono u čemu smo uspjeli u Kantonu Sarajevo bi neko rekao da je bilo preambiciozno. Tako da imamo vrlo realne ciljeve.
U kakvom ste stanju zatekli Našu stranku? U prethodnom periodu su neke sitnice, čak i Facebook i Twitter statusi mogli narušiti atmosferu u stranci - izazvati pozive na ostavke.
Nikad sitnice ne dovode do takvih stvari, to su uglavnom povodi. Svaki događaj ima duboke uzroke. Naša stranka kao i svaka stranka u Bosni i Hercegovini je otvorena politička stranka. Mislim da smo mi otvoreniji nego neki drugi. Sasvim je normalno da postoji protok ljudi.
Napomenut ću vas da smo mi jedina stranka koja u kratkom periodu birala četiri predsjednika. Mi smo stranka koja želi da ima promjenu i koja ne želi biti zakucana u skup ljudi koji je nepromjenjiv. Sasvim je normalno da netko dođe, da netko ode i to promatramo kao sastavnim dijelom našeg rasta.
Bili smo stranka koja dolazi i raste. Nekoliko godina smo bili osvježenje na političkoj sceni. Desilo se da smo krajem 2018. poveli vladu koja je smijenila SDA u Kantonu Sarajevo. Na posljednjim lokalnim izborima zajedno sa našim partnerima smo napravili određenu promjenu na načelničkim pozicijama. Imamo svog načelnika gospodina Srđana Mandića (načelnik općine Centar Sarajevo, op.a.) koju vodi jednu od najvećih općina u državi.
Sada se sučeljavamo s realnošću u kojoj glasači, kao i cijela javnost, ne vide kao svježom pojavom na političkoj sceni, već kao na stranku koja ozbiljno sudjeluje u najbitnijim procesima.
Treba podsjetiti da osim u Kantonu Sarajevo, djelomično u Tuzlanskom kantonu, mi želimo mnogo više. Očekivanja moramo vratiti na nivo, preuzeti odgovornost na mnogo višem nivou nego na ovom na kojem je trenutno imamo. Mi smo zato spremni.
Našoj stranci se prigovaralo da nedovoljno radi na širenju baze i infrastrukture u Republici Srpskoj. Imate li viziju kako to poboljšati?
Neke česte kritike upućene Našoj stranci nekako se podrazumijevaju za neke druge stranke. To se odnosi i na ovo o odlasku ljudi. Sasvim je normalno da neke političke organizacije imaju različit uspjeh u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Nijedna stranka ne dominira u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Jednostavno je takav politički spektar. Mi možemo reći da smo imali niz pokušaja da napravimo iskorak u Republici Srpskoj. U tome do sada nismo uspjeli. Mi smo spremni to priznati. To je slučaj i u sredinama s većinski hrvatskim stanovništvom. To ne znači da se to neće dogoditi.
Najvažnije je da naša socijalliberala ideja ima jasne poruke u javnosti i u svakom dijelu Bosne i Hercegovine. One trebaju doprijeti do svake osobe kako bi mogli odlučiti da li je to ono što bi oni podržali.
Ideološka diferenciranost stranaka u Bosni i Hercegovini je slaba. Sve se svodi na nekoliko velikih tema. To jedan trend u posljednjih deset godina. Mnogo se priča o ratu, raspadu i onda ljudi ne dobiju priliku da sebi razjasne stranke te da ih razlikuju po npr. poresnoj politici, politici zapošljavanja, politici regionalnog razvoja, politici ljudskih prava.
Ono po čemu će Naša stranka biti i ono po čemu već jeste etablirana u cijeloj Bosni i Hercegovini, a to je da je stranka koja se najviše bori za ljudska prava. To je najeuropskija stranka u Bosni i Hercegovini.
Na posljednjim Općim izborima Naša stranka je u Skupštini Kantona Sarajevo dobila pet mandata. Sada ima tri. Da li su zastupnici napustili Našu stranku iz osobnih ambicija ili se desila neka promjena u političkom smislu?
To se dešava na svim nivoima vlasti - taj prijelaz nakon što se neko odluči da mu stranka ne pruža ono što je želio i zamišljao. Često odu i budu nezavisni ili pređu u neku drugu stranku. Nažalost, to je dio naše političke stvarnosti.
Zamjerate li to Damiru Marjanoviću?
Ne zamjeram ja nikom ništa. To je njegova odluka i to je sasvim prirodno za mene. Bitno je da na sljedećim izborima naša ideja dobije glas. Damir Marjanović je dobio glas ispred Naše stranke i to je to.
Sada kao predsjednik Naše stranke morat ćete se nesumnjivo baviti državnim pitanjima. Koliko će vam to biti otežavajuće s obzirom na to da se kao premijer morate baviti komunalnim i infrastrukturnim pitanjima? Kako ćete se prijepodne baviti npr. komunalnim pitanjima u Vogošći, a poslijepodne razgovarati o NATO integracijama?
Mislim da je to potpuno normalno, posebno u europskom kontekstu. Potpuno je normalno da predsjednik stranke ima izvršnu funkciju. Mislim da je to čak i poželjno te da je ključno da predsjednik stranke ima i izvršnu funkciju.
Uvijek je riječ o timu, a ne jednoj osobi. Ako postoji stranka koja nije stranka jedne osobe, onda je to Naša stranka. To sam već spomenuo govoreći o izboru predsjednika stranke, što je jedna odlična demokratska praksa.
Svoju politiku ste zasnivali na transparentnosti. Zašto ste dozvolili cijepljenje ministara u zgradi kantonalne vlade? Jeste li se pokajali zbog toga i čija je to bila ideja?
Zaista sam mnogo kazao na tu temu i svi drugi su imali mišljenje o tome. Vezano za mjesto cijepljenja, onda bih to vjerojatno uradio drugačije. Sve drugo nije sporno i stojim iza toga.
Razgovarat ćete i o izmjenama Izbornog zakona. Naša stranka ima dva državna parlamentarca. Kako u ovom trenutku promatrate rješenje ključnih državnih pitanja? Znate li koje bi to bilo rješenje za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a možda i još važnije za izbor izaslanika u domovima naroda? Imate li jasan stav kada budete o tome razgovarali sa SNSD-om i HDZ-om?
Mi imamo tri zastupnika u državnom parlamentu. Naš klub će vrlo brzo izaći sa svojim rješenjima. Ovog tjedna ćemo imati sjednicu Predsjedništva Naše stranke kada ćemo usvojiti naš prijedlog koji će se odnositi na ovo što ste spomenuli.
Vrijeme je da u politički diskurs vratimo potrebu Bosne i Hercegovine da bude normalna država. Što čini jednu normalnu europsku državu? To je zemlja s jednim predsjednikom koji ima simboličke ovlasti te prebacivanje većine postojećih ovlasti s Predsjedništva na Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Hoće li to biti prijedlog Naše stranke?
To će biti prijedlog Naše stranke. Sve što se bude dešavalo do tog trenutka ćemo tretirati kao prijelazna rješenja, dok Bosna i Hercegovina ne bude normalna država.
Nije li to u ovom trenutku utopistički?
Naravno da nije utopistički, jer se o tome govorilo i prije. Taj predsjednik treba biti biran u parlamentu. Moramo uzeti sve zamjerke javnosti i struke da predsjednički izbori praktično monopoliziraju svaku utrku. Sve se svodi na nekoliko pojedinaca o kojima se govori, umjesto da se govori o stvarnim promjenama.
Onda nitko ne govori o poresnoj politici, zapošljavanju, razvoju Bosne i Hercegovine, našem nastupu u međunarodnim odnosima, integracijama. Sve se svodi na tri osobe koje marširaju kroz Bosnu i Hercegovinu i daju svoju osobnu viziju.
Ključno je da to uzmemo i vratimo izbore političkim strankama koje bi se trebale boriti za određene teme. A da iz parlamenta izaberemo simboličnog predsjednika Bosne i Hercegovine koji će na diplomatskom nivou predstavljati zemlju. Većinu ključnih ovlasti treba prebaciti na Vijeće ministara.
Bitno je da se ti famozni vitalni nacionalni interesi, a oni su suštinski vitalni etnički interesi, da se izlistaju. Znamo koji su to - znamo da je to zaštita jezika i kulture.
Znači li to da Naša stranka neće pristati na asimetrična rješenja?
Zalagat ćemo se za ukidanje domova naroda, i entitetskog i državnog te za spuštanje tih vitalnih nacionalnih interesa na klubove naroda u parlamentima. To je jedno tijelo koje se isključivo koristi za kočenje demokratskih procesa, a nikako za ključna pitanja svake etničke grupe.
Zalažete se da postoji isto uređenje u oba entiteta?
Pitanje asimetričnih rješenja su za nas nijanse. Sve što se desi do normalizacije naše države, tj. do jednog predsjednika sa simboličkim ovlastima, bit će prelazna rješenja. Možda nećemo naići na podršku, ali to je nešto za što ćemo se boriti.
Nedavno je predsjednik SDP-a, vašeg koalicijskog partnera, Nermin Nikšić kazao da je SDA državotvorna stranka i da oni imaju isti stav kada je u pitanju Dom naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Je li za vas SDA državotvorna stranka i što mislite o Nikšićevom stavu?
Ne znam što točno znači državotvorna stranka. Sve stranke imaju predstavnike birane od građana. Građani se zastupaju u parlamentima kao zakonodavnoj vlasti.
Je li Naša stranka podređena u koaliciji sa SDP-om i NiP-om? Kako ste zadovoljni vidljivošću u ovoj koaliciji?
Ne osjećamo se zapostavljenim. Premijer Kantona Sarajevo sam ja i dolazim iz Naše stranke. Ne vidim kako smo mi zapostavljeni, jer vodim veliki broj procesa na osnovu kojih će građani odlučiti da li smo mi kao koalicija odgovor na ono što treba stanovništvu.
Ne osjećamo se zapostavljeno i mislim da je Trojka kao koncept programske koalicije nešto sasvim novo. To smo uveli kao novo nakon izbora 2018. Taj koncept moramo izvesti iz Kantona Sarajevo u ostatak države. To je ono u čemu mi predvodimo procese s našim partnerima. U tom smislu ne osjećamo se zapostavljenim.
Iz Trojke možemo čuti različite poruke kada je u pitanju potencijalni kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Govorilo se da će NiP imati kandidata ili možda SDP. Svi su spominjali da žele zajedničkog kandidata. Što je stav Naše stranke?
Idealna situacija je da imamo zajedničkog kandidata, i to po mogućnosti neutralnog kandidata iza kojeg bi bez ikakvog problema stali članove sve tri stranke ili u slučaju da bude širi front. To je idealan scenarij.
Ako postoji stranka koja može imati dobre kandidate, onda je to Naša stranka. To smo pokazali više puta.
Da li je Našoj stranci prihvatljiva kandidatura Denisa Zvizdića? To vas pitam, jer se njegovo ima najčešće spominje.
Na organima stranke nismo razgovarali niti o jednoj konkretnoj osobi. Službeni razgovori s našim partnerima tek trebaju početi i mislim da je preuranjeno ocjenjivati bilo koga. Mogu pretpostaviti kako bi članstvo Naše stranke reagiralo, ali sada nema potrebe da o tome špekulira.
Kanton Sarajevo se upustio u organizaciju nastupa Bosne i Hercegovine na izložbi EXPO u Dubaiju. Da li vam za to treba odobrenje državne vlasti?
Krenuli smo u to i jutro smo imali jedan operativni sastanak na tu temu. Mi se nadamo da ćemo uspjeti u tome i ne postoji razlog da se to ne desi. To je jedan segment u kojem niži nivo vlasti preuzme jer državna vlast nije uspjela. Podsjetit ću Vas da je cijepljenje u Kantonu Sarajevo počela doniranim cjepivima, a državnoj vlasti je bio posao da ih nabavi.
Državni nivo vlasti s ovim blokadama stvara vakuum koji bi neko trebao popuniti. Ni na koji način ne želimo derogirati bilo koji nivo vlasti. Uvijek poštujemo odluke viših nivoa vlasti.
EXPO je situacija gdje imate mapu svijeta - 192 zemlje su tamo zastupljene. Veća vam je šteta ako niste zastupljeni. Mi ćemo preuzeti odgovornost, organizaciju i nadam se da će biti najbolje moguće.
Koliko će to koštati Kanton Sarajevo?
To još ne znamo, ali je procjena između dva i pet milijuna KM.
Hoće li biti dovoljno novca s obzirom na to da se ranije govorilo o deficitu u proračunu od 160 milijuna KM?
Proračun je manji za 160 milijuna KM, ali moram reći ono što smo jedini u Bosni i Hercegovini uradili u ovoj godini. Jedini smo izmijenili koronazakon, a nakon što su godinu ranije to skoro svi imali. Vratili smo velika sredstva s najvećim ikad proračunom u gospodarstvo. To se desilo iako nam je proračun manji za 160 milijuna KM. Uštedjeli smo na nekim projektima i onda smo novac prebacili tako gdje je bilo najpotrebnije.
Predstavljanje na EXPO-u bi trebalo biti prioritet i mislim da možemo naći sredstva.
Hoće li Bosna i Hercegovina dobiti besplatno paviljon koji je ranije ponuđen državi čija se vlast nije mogla dogovoriti?
O svim operativnim detaljima možemo naknadno razgovarati. Nisam upoznat sa svim operativnim detaljima. Sada prikupljamo informacije i imamo intenzivne razgovore s Dubaijem.
Hoće li poduzeće GRAS u stečaj?
Ne znam točno što će biti s GRAS-om. GRAS je iz nekog razloga firma koja je lošim upravljanjem i lošom politikom dovedena u skoro bezizlaznu situaciju. Uvijek kada me neko konkretno pita za GRAS, uvijek kažem da je moja vizija javni prijevoz. On se mora unaprijediti do te mjere da postane sastavnim dijelom onoga što se zove kvalitet života. To je slučaj u svakom normalnom europskom gradu, posebno ono glavnom.
Mi ćemo javni prijevoz dovesti do nivoa u kojem ćemo se osloniti na njega, a osnovu kojeg ćemo moći raditi drugi niz, skup mjera vezanih za Kanton Sarajevo - od kvaliteta zraka, upravljanja saobraćaja, itd.
Javni prijevoz je nešto u što ćemo ulagati. Firma kao d.o.o., GRAS d.o.o. ne znam što će s njom biti. Možda mi o tome nećemo odlučivati imajući u vidu da povjeritelji potražuju stotine milijuna KM.
Nedavno ste objavili informacije o broju krivotvorenih diploma u kantonalnim poduzećima. To je rezultat rada kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije. Kakvi će biti efekti toga ako tužilaštvo ne bude radilo svoj posao?
Ne želim prejudicirati rad tužiteljstva, ali ih i ovim putem pozivam da ovo tretiraju kao prioritet. Pitani smo zašto smo krenuli od sitnih stvari, kao što su diplome vozača, zašto ne uhićujemo.
Moram napomenuti da je najbolja praksa borbe protiv korupcije gradnja kapaciteta države da se obračuna sa sistemskom korupcijom kakva postoji u Bosni i Hercegovini. Upravo se ovako kreće - podižete svijest javnosti do te mjere da neke stvari se počinju prihvatiti kao neprihvatljivim. To se odnosi i na tiskanje diploma.
Moramo doći do situacije kada neko s lažnom diplomom zatraži posao u javnoj firmi ili ustanovi bude rečeno: "Stani, imamo gomilu krivičnih prijava i to se više ne radi. To više ne prolazi". Kada počnete sužavati ovaj prostor za koruptivno djelovanje u jednom trenutku dođete do samog vrha. Javnost onda od vas očekuje da privedete sve one koji se bave korupcijom.
Tako je radila Hrvatska od trenutka kada je formirala svoj ured za borbu protiv korupcije - USKOK. Uhićen je bivši premijer (Ivo Sanader, op.a.), što je bilo nezamislivo kada su počeli raditi. I oni su počeli raditi od svakodnevne korupcije s kojom se građani susreću.
Kako nametnuti temu o dobrim, progresivnim stvarima ako ste druge strane vidimo da nismo raščistili ni s fašizmom, nacionalizmom, blokadama, negiranjem države? Što treba biti prioritet?
Postavili ste ključno pitanje - kako u javnom prostoru nametnuti ideje koje su proeuropske, napredne, od općeg značaja. Vjerujemo da se ta pitanja moraju vratiti u javni prostor, zauzeti dobar dio javnog prostora.
Kada ste stalno protiv nečega, onda su to vrlo jednostavne kampanje. Podsjetit ću vas na jednu nedavnu američku predsjedničku kampanju koja je u potpunosti svedena na protiv npr. migranata. Ljudi se homogeniziraju oko tzv. vanjskih neprijatelja, teorija zavjera. Zadatak Naše stranke je da ne radi tako.
Mi smo na svakom sastanku, u svakom parlamentu najkonstruktivnija stranka. Mi smo koji kažu: "Stani, ovo je populizam, ovo je demagogija. Hajmo ići konkretno - ponuditi konkretno rješenje". Mi ćemo to nastaviti raditi i nadam se da ćemo naći dovoljno prostora u javnosti da to upravo bude prevaga na osnovu koje će nas neko podržati.
Smatrate li da Bosna i Hercegovina nije u opasnosti od velikosrpskog nacionalizma?
Nema dileme da je Bosna i Hercegovina pod jednom vrstom pritiska izvana. Vidite stalnu posjetu i stalnu komunikaciju. Zamisliste koliko postoji komunikacije koja nije javna. Nema sumnje da neki političari žive od novca koji uplaćuju građani Bosne i Hercegovine, rade u kroz institucije Bosne i Hercegovine protiv Bosne i Hercegovine. Imamo gomilu primjera za to, ali je to naša tranzicijska sudbina.
Mi smo država koja je izašla iz groznog rata, koja je 90-ih imala političku i ekonomsku transformaciju na najgori mogući način. Apetiti, koji su tada bili ostvarivani, još nisu ugasnuli. Moramo se boriti protiv toga i staviti Bosnu i Hercegovinu kao jednu trajnu kategoriju na međunarodnom nivou.
Znamo kako su naše međunarodne politike djelovale - to je projekcija onoga kako se radi unutra. Ne kažem da model u Kantonu Sarajevo rješava sve, ali programsko opredjeljenje, koje se unaprijed potpiše, rješava puno stvari, a ne samo sušta podjela - ti ćeš dobiti veleposlanika u Izraelu, a ja u Moskvi, a ovaj u New Yorku. Pri tom nije bitno što ti ljudi rade. Potreban je dogovor što ide na koje mjesto i da se zna što je vanjska politika.
Je li itko ikada pri formiranju Vijeća ministara rekao: "Ovo je vanjska politika Bosne i Hercegovine i ovo su minimumi oko kojih se mi kao državna koalicija slažemo". Nikada se to nije desilo i zato moramo imati programsko djelovanje.
Onda bi takve ideje trebale dolaziti i iz Banje Luke kako bismo prebrodili sve ovo što smo spominjali?
Uvijek postoji minimum oko čega se slažemo. Problem je što oni ne znaju ni to - sjesti i napisati te reći: "Ovo ćemo zajedno raditi". Oni ne znaju zajedno raditi.
Da li vam se svidjela idea o koaliranju Trojke s opozicijom iz Republike Srpske na državnom nivou?
Svaku ideju treba razmotriti i pokazat će se koliko je to moguće. Ne želim pametovati s pozicije nekoga tko ne živi u Republici Srpskoj. Ne želim pametovati kako bi se trebala ponašati opozicija u Republici Srpskoj. Ali, imam osjećaj da često ne znaju poslati dovoljno snažne poruke - da su oni alternativa vladajućoj stranci.
Ne znam zašto vrlo često šalju identične poruke kao stranka na vlasti. Zašto bi građani izabrali nekoga tko je u opoziciji, a već istu poruku mu šalje onaj tko je već na vlasti. Možda ima nešto što nisam vidio. Ako bude prilika za formiranje šireg fronta protiv statusa quo, mi ćemo naravno sudjelovati u tome.
Za političare koji su dugo u politici stoji da su dobrog imovinskog stanja. Kakvog ste vi imovinskog stanja?
Imate prijavu i tu možete sve pročitati. Naveo sam sve što imam. Imam nekretnine koje sam stekao ranije. Kredit mi je istekao početkom prošle godine i nisam kreditno zadužen.
Dnevnik.ba