Kako je naglasio Alijev, u Karabah se mogu vratiti i Armenci, ali će oni dobiti državljanstvo Azerbajdžana.
"Svi koji žele da se vrate imaju pravo na to. Njihova imovina je propisno zaštićena. Svi povijesni i vjerski objekti su pod odgovarajućom zaštitom. Da bi se vratili, moraju se pridržavati određenih pravila. Oni koji žele da ostanu moraju podnijeti zahtjev za državljanstvo Azerbajdžana", rekao je Alijev.
Azerbajdžan je 19. rujna najavio početak "antiterorističke operacije" u Nagorno-Karabahu. Kao rezultat borbi, službeni Baku stekao je punu kontrolu nad Karabahom. U ovoj regiji je ranije živjelo oko 120.000 etničkih Armenaca, a u toku sukoba više od 100.000 je napustilo ovu teritoriju.
Predstavnici Armenije i Azerbajdžana su prije nekoliko dana usvojili i zajedničku rezoluciju u kojoj su najavili normalizaciju odnosa.
"Republika Armenija i Republika Azerbajdžan dijele stav da postoji povijesna šansa za postizanje mira u regiji. Dvije zemlje ponovo potvrđuju svoju namjeru normalizacije odnosa i postizanja mirovnog sporazuma na temelju poštivanja načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta", navodi se u zajedničkom priopćenju.
Dnevnik.ba