StoryEditor

Predrag Kojović: Dayton nije švedski stol

Piše D  /  27.07.2021., 07:07h

Kako su rekli, Daytonski sporazum nije švedski stol nego rezultat mukotrpnih pregovora, kompromisa i rješenja s kojima nitko nije u potpunosti zadovoljan.

"Taj sporazum uključuje entitetsko glasanje, prema kojem samo deset zastupnika može poništiti volju drugih trideset dvoje izabranih predstavnika i predstavnica. U Domu naroda, volja samo četiri izaslanika iz samo jednog naroda može zaustaviti zakon ili bilo koju drugu odluku koju izglasa jedanaest izaslanika iz dva naroda. Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH o svim bitnim odlukama odlučuju praktičnim konsenzusom. Pripadnici Ostalih su u potpunosti diskriminirani", kazao Predrag Kojović.

Isti taj Daytonski sporazum je, kaže Kojović, u svom Aneksu 10 uspostavio Visokog predstavnika, sa svim ovlastima koje se koriste više od dva desetljeća.

"Iako te ovlasti nisu u suštinskom smislu već dugo bile upotrijebljene, upravo je Milorad Dodik gotovo svakodnevnim negiranjem sudski utvrđenih činjenica najviše doprinio nametanju izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH, kojim se ne samo zabranjuje negiranje Holokausta, genocida i drugih zločina, već se i zabranjuje nazivanje javnih površina po presuđenim zločincima. Ta odluka je na tragu Inicijative koja je u siječnju ove godine gotovo jednoglasno usvojena i koja se odnosi na brisanje naziva javnih površina nazvanih po suradnicima i apologetima fašističkih režima", ističe Kojović.

S obzirom na sve navedeno, naglašava Kojović, neophodno je da se snage razuma izdignu iznad dnevne politike i da odgovore na ključna pitanja: Ako prihvaćamo Daytonski sporazum – koji je osnova za mir i stabilnost ne samo Bosne i Hercegovine, već i cijele regije – prihvaćamo li ga u cijelosti? Prihvaćamo li i entitetsko glasanje i Visokog predstavnika? Bi li prihvatili nametanje odluke o skeniranju glasačkih listića? O smjeni korumpiranih nositelja pravosudnih funkcija?

U narednom periodu je neophodno ne samo sačuvati stabilnost Bosne i Hercegovine i regije, već i otvoriti nadu za europsku budućnost kako naše zemlje tako i cijele regije. Da bi se to ostvarilo, snage razuma trebaju nadjačati sve one koji ova pitanja koriste u dnevnopolitičke svrhe, a pogotovo one koji pozivaju na zbijanje zasnovano na nacionalnim odrednicama. Bosna i Hercegovina je zemlja svih njenih građana od kojih ogromna većina želi normalan život, a što podrazumijeva razumijevanje za bol, strahove i nade svojih susjeda. Na tim principima trebamo djelovati na svim poljima, uključujući u institucijama naše države", zaključuje Kojović.

Dnevnik.ba

 

12. rujan 2021 14:30