Nastaviti s reformama koje za cilj imaju porezno rasterećenje rada, olakšati uvjete za registraciju kompanija te raditi na strukturnim reformama, kao i javnim kapitalnim projektima, neki su od strateških mjera koje vlasti obaju entiteta u BiH moraju provoditi u vremenu koje je pred nama ako se želi što prije i učinkovitije izaći iz ekonomske krize uvjetovane pandemijom. Večernji list imao je uvid u program ekonomskih reformi BiH, a u kojemu se, između ostaloga, otkrivaju koraci koje će Federacija i RS povući uz ovoj i godinama koje dolaze.
Jamstveni fond
U kontekstu Federacije napominje se kako će Vlada FBiH u razdoblju od 2021. do 2023. nastaviti provoditi mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, odnosno mjere za oporavak i stabilizaciju ekonomije.
Pritom je planirano provesti mjere štednje u javnom sektoru ograničenjem rasta broja zaposlenih, rasta izdataka za plaću i doprinosa na plaću. Za ublažavanje negativnih posljedica na gospodarstvo planirana su sredstva za Fond za stabilizaciju gospodarstva koja će se dodijeliti najugroženijim gospodarskim subjektima, ali za kapitalne investicije i ključne gospodarske djelatnosti. U programu se navodi kako će se oporavak gospodarstva realizirati i jačanjem kreditnog potencijala preko jamstvenog fonda, što će, osim povećanja bankarske aktivnosti, utjecati na poboljšanje likvidnosti i investicijskih aktivnosti gospodarskih subjekata. Federacija planira i projekte zapošljavanja u cilju nadoknade izgubljenih radnih mjesta te vraćanja trenda zaposlenosti prije pandemije, a pritom će se projekt realizirati uz partnerstvo Svjetske banke koja će isti financirati. Posebno je značajno što su se vlasti obvezale kako će nastaviti s aktivnostima provedbe mjera smanjenja poreznog opterećenja rada, a čime se procjenjuje smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja rada, mjerenog OESS metodologijom, kao zbroj poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovi rada, s trenutačnih 36,42% na 35,22%. U kontekstu poboljšanja poslovne klime očekuje se donošenje jedinstvenog registra pristojbi i naknada u Federaciji BiH, a koji bi trebao imati utjecaj na povećanje stupnja povjerenja i razine motiviranosti za pokretanje novog ili proširenje postojećeg obujma poslovanja. Važnu ulogu imat će i kapitalni projekti kao ključne odrednice ekonomskog rasta, a iste će se najviše realizirati u području izgradnje prometnica, energetske, aerodromske i željezničke infrastrukture. Kada je riječ o Republici Srpskoj, došlo je do smanjenja parafiskalnih nameta, a u cilju podrške i poticaja u gospodarstvu izvršeno je i djelomično smanjenje opterećenja rada povećanjem neoporezivog dohotka s 200 na 500 KM na mjesečnoj razini. Osnovan je Kompenzacijski fond Republike Srpske u cilju saniranja posljedica i poteškoća nastalih uslijed pandemije. Ovaj Fond cilj ostvaruje pružanjem izravne podrške poduzetnicima koji su pretrpjeli ili trpe štetu, zdravstvenom sektoru RS-a i zaposlenim u javnom sektoru u RS-u koji su obavljali poslove pod posebno otežanim uvjetima rada te Zavodu za zapošljavanje subvencioniranjem doprinosa za nezaposlenost.
Upravljanje financijama
Provedene su aktivnosti koje su rezultirale izradom sveobuhvatnog reformskog dokumenta koji će služiti kao glavna smjernica za razdoblje od 2021. do 2025. godine za jačanje pravnog i institucionalnoga okvira i sustava za upravljanje javnim financijama RS-a. Usvajanjem strategije bit će jasno definirani smjerovi reformi u području javnih financija i zaokružen sustav unaprjeđivanja fiskalne odgovornosti i dugoročne fiskalne stabilnosti Republike Srpske. Istodobno, izmjenom Zakona o javno-privatnom partnerstvu pojednostavljena je procedura realizacije projekata javno-privatnog partnerstva te se očekuje da koncept javno-privatnog partnerstva doprinese povećanju investicija. Sve navedene ekonomske reforme svakako će trebati pratiti i protočnost u realizaciji, a za nadati se kako će preuzete obveze u ovoj godini donijeti stabilizaciju gospodarske situacije.
Dnevnik.ba