„Vidimo potrebu za boljom podjelom tereta migrantske krize, da svi dijelovi Bosne i Hercegovine budu dio upravljanja migracijama”, rekla je Johansson.
Kamp Lipa nalazi se dvadesetak kilometara od Bihaća, podalje od naseljenih mjesta. U njemu je neslužbeno smješteno oko 800 migranata, većinom iz Pakistana i Afganistana. Dijelom je izgorio u prosincu prošle godine, nakon čega je bosanskohercegovačka vojska ondje postavila šatore.
Ilegalni migranti ranije su većinom bili smješteni u kampu Bira u Bihaću, opremljenom europskim sredstvima, koji je zatvoren u rujnu 2020. zbog protivljenja građana i lokalnih vlasti.
Johansson je u četvrtak rekla da je zatvaranje Bire bila pogreška. U Lipu je, kaže, stigla zbog zabrinutosti o „humanitarnoj krizi” nakon požara. Istaknula je kako se danas vidi napredak uvjeta u kojima su migranti.
„Naša odgovornost je da upravljamo migracijama na uredan način, da oni koji trebaju dobiju međunarodnu zaštitu, ali i da se ostali vrate u zemlju porijekla”, rekla je Šveđanka i naglasila da se „uvijek treba podsjetiti da i oni koji nemaju pravo ostati u EU-u imaju svoja prava i dostojanstvo”.
Naglasila je i potrebu osnaživanja kapaciteta za upravljanje ilegalnim migracijama u BiH, poput ubrzavanja procesa odobravanja ili odbijanja azila, prenosi Hina.
Dodiku su oni ološ
Premijer Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić u Lipi je rekao da novi europski pakt o azilu i migracijama, o čemu Johansson pregovara s državama članicama, predviđa vraćanje migranata na vanjske granica EU-a, zbog čega će BiH biti „najviše pogođena i na to se mora pripremiti”.
„Predviđa se da će BiH biti čekaonica migrantima za azil u europske zemlje ili za deportaciju u svoje zemlje”, kazao je Ružnić.
Premijer županije je delegaciji EK naglasio kvotu migranata za koje njegova županija ima kapacitete, njih 2500, pa također pozvao na pravedniju raspodjela migranata u ostale dijelove BiH.
„Prepoznati su napori BiH, ali i značajni nedostaci u raspodjeli tereta u cijeloj državi”, rekao je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić u Lipi.
Prema procjenama EK, u BiH se trenutno nalazi oko 8 tisuća migranata, a većinu tereta krize nose Unsko-sanska županija i Sarajevo.
Član predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik u siječnju ove godine odbacio je mogućnost da se migrante smjesti na prostoru njegovog entiteta, rekavši da „na prostoru RS neće biti migrantskih centara”.
U četvrtak je pak migrante u BiH nazvao „ološem”.
Migracije nisu raketna znanost
Johansson u petak putuje u Sarajevo gdje će se sastati s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i lokalnim agencijama zaduženim za migracije.
Švedska političarka, koju je Politico prozvao „lijevim krilom” socijaldemokratske stranke, smatra kako migracije nisu egzistencijalna kriza za Europu, nego nešto čega je uvijek bilo i bit će.
„Moramo bolje upravljati migracijama, to nije raketna znanost i to se može”, rekla je u rujnu u razgovoru za emisiju EU Scream.
Odrasla u multikulturalnom dijelu Švedske, u obitelji s posvojenom sestrom iz Koreje, Johansson je istaknula kako populisti koriste nedostatak zajedničke migrantske politike da „dramatiziraju” pitanje migracija.
„Migracije nisu kriza. To je normalno i događa se uvijek”, kazala je Johansson u rujnu, naglasivši da u Europu godišnje stiže oko 2,5 milijuna legalnih i 140 tisuća ilegalnih migranata te kako Europa više nije u situaciji kao 2015. kad su na kontinent stizali milijuni izbjeglica.
Dnevnik.ba