Peter Handke, austrijski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2019. godine, je u Kantonu Sarajevu odlukom svih skupštinskih zastupnika, proglašen nepoželjnim.
Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo danas su na prijedlog SDA izglasali odluku o proglašenju Petera Handkea, austrijskog pisca i književnog nobelovca "personom non grata". Dodjela Nobelove nagrade za književnost već dva mjeseca izaziva brojne kontroverze, ne samo u BiH, nego i cijelom svijetu zbog Handkeovih političkih stavova i činjenici da je tijekom rata u BiH, kako tvrde njegovi kritičari, podržavao režim Slobodana Miloševića i velikosrpsku politiku.
Tijekom sinoćnje dodjele Nobelove nagrade u Švedskoj akademiji, u Stockholmu su održani i prosvjedi. Svečanoj cememoniji dodjele nisu prisustvovali veleposlanici BiH, Hrvatske, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Turske.
Brojne javne osobe u BiH već tjednima kritiziraju odluku Švedske akademije da književnog Nobela dodjeli upravo Handkeu, te ovaj čin smatraju "nastavkom genocida" i "fašizmom".
Zanimljivo je kako se popis osoba koje su "nepoželjne" u Sarajevu svakim danom povećava. Prošle je godine Orhan Pamuk, turski pisac i kritičar Erdoganove vlasti, trebao biti proglašen počasnim građaninom Grada Sarajeva. Od toga se, preko noći odustalo, pa je nagradu dobio Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i negator zločina nad Srbima i Židovima u Drugom svjetskom ratu.
Ništa bolje nije prošao ni pisac Miljenko Jergović protiv kojeg se s vremena na vrijeme pokrene hajke iz pojedinih sarajevskih medija, kao i u aktualnom slučaju Handke. Jergović je, tako, nazivan "fašistom i izdajnikom Bosne" zbog činjenice da je kazao kako bismo trebali shvatiti da je Handke Nobela dobio samo zbog književnosti i ničeg drugog.
No, da su sarajevskoj javnosti, svojstvene hajke, dokazuje i slučaj Kristine Ljevak, urednice u nakladničkoj kući Buybook, koja je tek nekoliko mjeseci provela na mjestu direktorice Televizije Sarajevo.
Povremeno se napadaju i drugi pisci: Josip Mlakić i Ivan Lovrenović. Nedavno je Mlakić napadnut zbog kratke priče o tekiji na Vrbasu, a u kojoj su, navodno, bosanski muslimani prezentirani negativno. Lovrenović je zadnjih godina za dio sarajevske javnosti postao "hdz-ovac" i "tuđmanist".
Ugo i Sanja Vlaisavljević, javni djelatnici, također, su godinama, gotovo pa žive mete. A u neslavnu povijest hajki upisan je i Tvrtko Milović, urednik Dokumentarnog programa na BHT-u, kao i sveučilišni profesor Nenad Veličković.
Također, i pojedini su političari i visoki dužnosnici iz Republike Hrvatske bili, barem neformalno, bez skupštinskih i gradskih odluka, proglašavani nepoželjnima poput Zorana Milanovića, bivšeg premijera hrvatske Vlada kada mu je redateljica Jasmila Žbanić poručila "mrš kući" i kada se o njemu pisalo kao "gorem nego Tuđmanu". Jednako je tako prošla i Kolinda Grabar - Kitarović, aktualna predsjednica Hrvatske, a i zagrebački gradonačelnik, Milan Bandić.
A na koncu, osim svih pobrojanih, etikete "izdajnika Bosne" i "fašista" prate i Emira Kusturicu, redatelja i Neleta Karajlića, glazbenika koji su veterani nepoželjenosti s višedesetljetnim stažom.
Dnevnik.ba