Bosna i Hercegovina ima datum održavanja općih izbora, ali ne i pravila po kojima će izborni rezultati biti provedeni, prenosi Večernji.hr.
Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisalo je izbore za 7. listopada ove godine i već su počeli teći rokovi za prijavu stranaka. Međutim, s raznih strana stižu upozorenja kako će BiH nakon izbora biti potpuno blokirana.
Razlog je činjenica da nema političkog dogovora o izmjenama odredbi Izbornog zakona koje je poništio Ustavni sud BiH.
Izborni inženjering
Prihvaćajući apelaciju hrvatskih predstavnika, sud je iz zakona izbrisao odredbe koje su definirale način izbora Doma naroda u Federaciji BiH, a vodeće stranke iz triju naroda do danas se nisu dogovorile o novom načinu popune ovog tijela. Hrvati inzistiraju na reprezentativnom izboru nacionalnih predstavnika, dok bošnjačke stranke traže da se izaslanici iz svih naroda biraju iz svake od 10 županija bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih naroda u njima. Federalni dom naroda ključan je za formiranje izvršne vlasti u tom entitetu, a bez njega je nemoguće uspostaviti tijela vlasti i na državnoj razini.
To bi samo produbilo permanentnu krizu i dodatno destabiliziralo ovu državu. Svjesni su toga i vodeći međunarodni akteri pa su američka veleposlanica i predstavnik Europske unije u BiH proteklih tjedana izravno i intenzivno posredovali u pokušaju pronalaženja rješenja.
Nisu u tomu imali uspjeha, a kako je vremena za dogovor sve manje, poziv njemačke kancelarke Angele Merkel članovima Predsjedništva BiH za sinoćnji razgovor u Berlinu shvaćen je u bh. javnosti kao dodatni pritisak na domaće političare.
Zaoštrena retorika
Problem bi korištenjem svojih ovlasti mogao riješiti visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko, ali on za sada odbacuje takvu mogućnost.
Nagađalo se o mogućem nametanju rješenja za izbor Doma naroda koje bi se primjenjivalo samo na ovogodišnjim izborima, ali je Inzko opovrgnuo i tu mogućnost. Može se očekivati da se u idućim mjesecima i Središnje izborno povjerenstvo BiH nađe pod pritiskom da podzakonskim aktom riješi problem izbora Doma naroda.
No iz tog tijela kažu da oni mogu reagirati samo uz prethodni politički dogovor. – Ako se donositelji odluka uspiju dogovoriti o rješenju u smislu određivanja izaslanika Doma naroda, i to daju u nadležnost SIP-u da se to usvoji kao podzakonski akt, to bi moglo biti jedno od rješenja – izjavila je predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić.
Postizanju bilo kakvog rješenja u BiH ne pogoduje ni zaoštrena predizborna retorika u kojoj se ne biraju riječi za diskvalifikaciju političkih protivnika
Dnevnik.ba