Jedan je to od zaključaka današnjeg razgovora o prije mjesec dana objavljenom Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU koje je zasnovano na više tisuća odgovora iz Upitnika. U tom dokumentu identificirano je 14 ključnih prioriteta koji su pred BiH.
Kako je istaknuto, u Mišljenju je vrlo jasno rečeno da BiH gotovo niti u jednoj od oblasti pravne stečevine Europske unije nije dosegla raziu koja se može smatrati dobrom razinom pripreme ili visoko naprednom razinom pripreme, što su ocjene koje Komisija daje za određena poglavlja.
Upozoreno je danas i na to da iako je ovo Izvješće Europske komisije prvi ovako detaljan pristup svakoj od oblasti pojedinačno, u njemu su navedene one stvari koje su već poznate, a u kojima je potrebno usulgasiti zakone sa zakonima u EU.
- Isti problemi na koje se ukazuje već godinama ponovno su identificirani, ali pritisak građana na političke elite od iznimnog je značaja u smislu provođenja reformi - istaknuto je.
Mjesec je prošao od objave ovog dokumenta, ali ništa značajno nije učinjeno poslije toga, iako postoji 150 kratkoročnih mjera koje trebaju biti implementirane za godinu dana, odnosno svako poglavlje prava ima najmanje po tri mjere koje treba uskoro provoditi.
Bh. vlasti, rečeno je danas u Sarajevu, moraju usvojiti Akcijski plan za provođenje ovih mjera, a neimenovani predstavnici Ureda EU u BiH kažu da je BiH jedina zemlja koja želi biti članica EU a da nema državni program usklađivanja zakona s pravnom stečevinom.
- Proces europskih integracija ne odvija se na sustavan način, a osim toga svaki građanin treba znnati koje reforme se provode, čija je to nadležnost i koliko košta neka od reformi - naglašeno je.
Također, u ovom dokumentu navodi se da sustavni problemi u BiH proizvode nefunkcionalnost koja se ogleda kroz dvije ključne stvari, od kojih je jedna institucionalna postavka u samoj zemlji, a drugo su česte rasprave o podjeli nadležnosti.
Europska komisija predlaže neke od mehanizama za rješenja tog pitanja, a jedan od njih je objedinjavanje resursa županija kako bi se ujednačio zakonodavni sustav, da u jednoj županiji nešto bude usvojeno dok ostalih devet to nema i obrnuto.
Uz konstataciju novinara da je i Europska unija složena zajednica, kao što je i BiH, ali tamo sve funkcionira, pojašnjeno je da je takav slučaj zbog postojanja strategija, jasnih planova i zajedničke vizije političkih elita kako se nešto treba raditi.
Kako je zaključeno, nakon 19 godina koliko se pregovara s Europskom unijom, usklađenost s konkretnim uredbama u BiH još uvijek je u ranoj fazi.
Dnevnik.ba