Article_Top_970x250

Ponovno se razmatra gradnja pruge Čapljina - Nikšić - Trebinje

ideja opet zaživjela

Ponovno se razmatra gradnja pruge Čapljina - Nikšić - Trebinje

lis 31, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Fena

O gradnji željezničke pruge Nikšić – Trebinje – Čapljina govori se još od 1976. kada je zatvorena kroz istočnu Hercegovinu uskotračna pruga koju je uspostavila Austro-Ugarska, a konkretni koraci prema ovoj investiciji spominjali su se na sastancima od prije 12 i više godina.

Često u predizbornim vremenima spominjana i nikada realizirana ideja o pokretanju izgradnje željezničke pruge Čapljina - Trebinje - Nikšić, sudeći po izvješću o radu Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije za 2019. godinu, ponovno je aktivirana, piše Večernji list BiH. Ova korporacija, s obzirom na postojanje projekta za uspostavljanje Jadransko-jonskog cestovnog koridora i postojanje fondova EU-a za ovu namjenu, u prošloj godini izvršila je analizu oživljavanja projekata “Izgradnja željezničke pruge Čapljina - Trebinje - Nikšić”, odnosno “Imotski - Split”, a koji su predviđeni planom investicija u željezničku infrastrukturu za razdoblje od 2015. do 2025. godine.

Navodno su Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije već ranije iz pomoći Europske komisije (projektant “INOCSA”) osigurale investicijsko-tehničku dokumentaciju na razini idejnog rješenja, ali je sada, kako ističu, “potrebno osigurati idejne/glavne projekte i studiju izvodljivosti”. S projektom revitalizacije Unske pruge i projektom obnove željezničkih mostova ovi projekti mogu biti osnova prekogranične suradnje s Hrvatskom, odnosno Crnom Gorom u smislu zajedničke prijave za bespovratna sredstava Europske unije. O gradnji željezničke pruge Nikšić – Trebinje – Čapljina govori se još od 1976. kada je zatvorena kroz istočnu Hercegovinu uskotračna pruga koju je uspostavila Austro-Ugarska, a konkretni koraci prema ovoj investiciji spominjali su se na sastancima od prije 12 i više godina. Nakon jednog sastanka koji su održali čelnici željeznica Federacije BiH, Republike Srpske, Crne Gore i Hrvatske rečeno je da bi se s realizacijom tog međudržavnog željezničkog projekta moglo početi 2012. godine. Prema prvim predviđanjima, pruga bi bila duga 160 km, a gradnja bi stajala između 480 i 640 milijuna eura. Prema tadašnjim projekcijama, njezina izgradnja trajala bi pet godina. Ministri prometa Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisali su memorandum o zajedničkim aktivnostima dviju država na izradi projektno-studijske dokumentacije za gradnju pruge Nikšić – Trebinje – Čapljina. No, i taj ugovor ostao je nerealiziran, a sada se ponovno spominje kao opcija. Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije također su od Hrvatske tražile zajedničku revitalizaciju Unske pruge, a lani je održan o sastanak zajedničkog operativnog tijela BiH i Republike Hrvatske.

Ovaj projekt, poručuju iz bh. korporacije, ima međunarodni značaj i omogućava kraću željezničku vezu kolodvora Zagreb i luke Split za oko 35 km, nego što je to Lička pruga, ali koja trenutačno nije predviđena bitnim strateškim dokumentima Europske unije. Zbog ove situacije veoma je teško dobiti bilo kakvu pomoć i kreditna sredstva za značajniju obnovu i modernizaciju ove pruge. I dok se traže vanjski partneri za realizaciju ovih dvaju međunarodnih projekata, činjenica je kako i sama korporacija u svom izvješću tvrdi da u BiH uopće ne postoji međunarodni putnički promet željeznicom. Razlog takvog stanja leži i u činjenici da prelazak Hrvatske na propise EU-a o željezničkoj infrastrukturi nije odgovarao željezničkim kompanijama u BiH jer tržište putničkog prometa u Hrvatskoj nije liberalizirano. Važno za naglasiti je da uspostavljanje međunarodnih putničkih linija ne ovisi samo o željezničkim kompanijama u BiH nego i o susjednim željeznicama Hrvatske i Srbije ako iskažu, a još ne iskazuju, svoje zanimanje po pitanju izdvajanja financijskih sredstava za realizaciju projekata od zajedničkog interesa za unaprjeđenje usluga u međunarodnom prijevozu putnika.

Dnevnik.ba