Pokušaji zabrane obilježavanja 34. godišnjice HVO-a u Derventi

Oporbene stranke u Republici Srpskoj, a potom i vladajuće uputile su proteklih dana žestoku verbalnu paljbu prema obilježavanju 34. godišnjice utemeljenja 103. brigade HVO-a u Derventi. Ista postrojba koja je branila tamošnje Hrvate u Domovinskom ratu nazivana je raznim imenima u proteklom tjednu te je povezivana s ustaškim pokretom. Iz hrvatskih braniteljskih udruga reakcija da su ovo neprimjereni pokušaji te da svi trebaju imati pravo dostojanstveno obilježiti svoje obljetnice jer o proteklom ratu postoje najmanje tri istine.

"Mislim da je neprimjereno sada u ovim vremenima ulaziti u tu tematiku da netko nekome nešto zabranjuje i da netko nekome pripisuje što bi on trebao danas nositi, a nosio je u Domovinskom ratu. Što se tiče nas braniteljskih udruga i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane za nas nije ništa sporno što je netko nosio u Domovinskom ratu, isto tako ne bi trebalo biti ni za druge dvije strane što su pripadnici HVO-a nosili i koje su pjesme pjevali i čime su oni dizali sebi moral", kazao je Lazar Martinović, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a Herceg-Bosne.

Krajem prošlog tjedna reagirao je i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović koji je ponovio raniju poruku da svi zlonamjerni maknu prste od hrvatskog naroda, ali i najavio kako će se svim hrvatskim braniteljima osigurati dostojanstveno obilježavanje važnih datuma i obljetnica.

"Mi ćemo osigurati kroz institucije Bosne i Hercegovine da svi naši branitelji i sve naše udruge na svakom dijelu BiH mogu odati počast svojim žrtvama, a ovi drugi koji misle to na neki način skrnaviti, bez obzira što je ovo vrijeme takvo da zgodno padne na plodno tlo kada neko nešto ekstremno kaže, da se oslobode toga", kazao je Čović.

Resorni ministar iz Republike Srpske Radan Ostojić poručio je kako je spreman i osobno fizički spriječiti okupljanje koje podrazumijeva i nošenje uniformi i obilježja postrojbe HVO-a, ali i uputio poruku da će se obilježavanje obljetnice dopustiti isključivo u komemorativnom smislu kakva imaju i srpske organizacije u Federaciji BiH.

"To i njima nitko neće spriječiti, to i oni mogu, obići groblja, održati misu i da na jedan dostojanstven način odaju počast onim svojima koji su poginuli tijekom 'građanskog' rata, ali da veličaju ustaštvo i da se na takav način rugaju žrtvama i svim onima koji su sudjelovali u 'obrambeno-domovinskom' ratu i koji su se borili za ideale slobode i za Republiku Srpsku, sigurno im neće biti dopušteno", dodao je Radovan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a.

Ipak, ne spominje se činjenica kako je na području Dervente prije tog istog rata, kako se u javnosti Republike Srpske naziva 'građanskim', živjelo preko 21.500 Hrvata, a da ih je prema posljednjem popisu 2013. godine popisano svega oko dvije i pol tisuće te da je tijekom rata ubijeno najmanje 83 hrvatskih civila i zarobljenika. Lazar Martinović smatra kako je u ovom trenutku nepotrebno uzburkavanje strasti te da podizanje ovakvih huškačkih narativa najviše propagiraju oporbene srpske stranke.

"Umjesto da surađujemo na određenim temama, ja ću spomenuti jednu gdje pripadnici HVO-a, ratni zapovjednici i braniteljske udruge surađuju, a to je pronalazak nestalih osoba, tijela od poginulih pripadnika vojski i slično. Imamo solidnu suradnju i mislim da u tom pravcu trebamo nastaviti da ratna naslijeđa račišćavamo na jedan dostojanstven, pristojan, kulturan i normalan način. A ne da se ganjaju opozicijske politike preko stranaka na vlasti kroz braniteljska pitanja", ističe Martinović.

Hrvatsko stanovništvo u Derventi je danas u izrazitoj manjini, jer progonjenima nije omogućen održiv povratak. Koordinacija braniteljskih udruga HVO-a poručila je prošli tjedan putem priopćenja kako se neće dopustiti uklanjanje spomena na hrvatske žrtve niti brisanje tragova hrvatske opstojnosti na ovim prostorima te da ovakvi pokušaji predstavljaju nastavak progona Hrvata u Republici Srpskoj u miru, započetog u ratu.