Zaštitnik građana je zamjerio Ministarstvu prosvjete da je "povrijedilo prava nacionalnih manjina“ jer je odobrilo udžbenik "u kojem se negira postojanje bosanskog jezika“, ali i Zavodu za unapređenje obrazovanja i odgoja koji je "prilikom ocjene rukopisa moralo uzeti u obzir da način na koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika definirao podjelu južnoslavenskih jezika može imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje u neravnopravan položaj njihovih priznatih jezika u Srbiji.“, piše Vreme.
Time je prozvao i Odbor za standardizaciju srpskog jezika, znanstvenu instituciju SANU. koja se izjašnjava o procesu odobravanja udžbenika, a čiji je stav da su južnoslavenski jezici bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski.
Srbija je, međutim, 2005. godine ratificirala Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, među kojima je materinji jezik Bošnjaka – bosanski.
I prošle godine su manjinski jezici bosanski i hrvatski bili povod za sporove u javnosti. Prvo je BNV optužio Prosvjetni nacionalni savjet da osporava sadržaje koji se odnose na bošnjačku povijest, književnost i ime bosanskog jezika, tražeći službenu upotrebu jezika i pisma te uvođenje kompletnog obrazovanja na bosanskom jeziku u općinama gdje su Bošnjaci većinsko stanovništvo.
U 2021. je broj knjiga objavljenih na bosanskom jeziku bio na trećem mjestu, iza srpskog i engleskog.
Zatim je Hrvatsko nacionalno vijeće tražilo zaštitu i reagiranje Ministarstva za ljudska prava i društveni dijalog, Zaštitnika građana i Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, smatrajući da je hrvatska nacionalna manjina u Srbiji izložena diskriminaciji zato što se u nekim udžbenicima za srpski jezik negira da hrvatski spada u grupu južnoslavenskih jezika.
Ovu reakciju HNV-a podržao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, tražeći od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da riješi ovaj problem.
Tim povodom je Zavod za unapređivanje obrazovanja i odgoja zatražio ocjenu Odbora za standardizaciju jezika, a ovi su ponovili svoj raniji stav, u kojem piše da Hrvati u Srbiji srpski jezik nazivaju hrvatskim.
Formalno i pravno, hrvatska nacionalna manjina uživa pravo na vlastiti jezik, što u praksi znači da je u lokalnim zajednicama hrvatski standardni jezik u službenoj upotrebi pored srpskog, kao i da se u udžbenicima materinjeg jezika hrvatske manjine jezik zove hrvatski.
Crnogorci u Srbiji se o ovom pitanju nisu izjasnili.
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik dogovorili su se prošlog ožujka da stručnjaci iz Srbije i Republike Srpske sudjeluju u pisanju udžbenika iz srpskog jezika, povijesti i geografije iz kojih će se učiti na njihovim teritorijima. Cilj ove odluke je da "srpski narod mora pružiti što jedinstveniji odgovor na suvremene izazove“.
Dodik je ranije izjavljivao da se u Republici Srpskoj nikada neće učiti lekcije koje govore da su Srbi pod opsadom držali Sarajevo ili da je počinjen genocid nad bošnjačkim narodom, piše Vreme.
Dnevnik.ba