Article_Top_970x250

Podrijetlo hrane se mora istaknuti, kazne za trgovce do 100.000 KM

uvoz - izvoz

Podrijetlo hrane se mora istaknuti, kazne za trgovce do 100.000 KM

velj 24, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija

Voće i povrće samo su neki od proizvoda koje BiH ima u domaćoj proizvodnji, a koji se, unatoč svemu, uvoze u ogromnim količinama. Tako često bh. građani ne znaju jedu li bijeli luk iz Kine ili iz Nevesinja, krumpir iz Egipta ili Glamoča, Ljubuškog… Kako građani BiH ne bi imali nedoumicu čiju hranu jedu, je li domaća ili uvozna, trgovci su dužni istaknuti podrijetlo proizvoda.

Pružiti informacije o hrani

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, kazao je za Faktor kako bi se o tome moralo povesti malo više računa. – Deklaracija mora postojati. Ako je krumpir iz Glamoča, mora pisati da je glamočki krumpir. Mora postojati podrijetlo proizvoda, certifikat, a za nadzor je zadužena inspekcija. To bi se moralo malo više poštovati. Tu je i oznaka sa zvjezdicom “kupujmo domaće”, koja postoji već godinama, ali ni ja ne primijetim da je stavljaju uz domaće proizvode – kazao je Bićo za Faktor. Da bi trgovci morali stavljati oznaku podrijetla proizvoda, za ovaj medij potvrdili su i iz Županijske uprave za inspekcijske poslove SŽ-a iz koje su objasnili da svrha pružanja informacija o hrani treba većini potrošača jer na osnovi informiranosti naprave izbor koju hranu žele kupiti. – Trgovci su dužni u promet stavljati robu potpuno i propisno deklariranu. Obvezni podaci koji moraju biti naznačeni jesu naziv i adresa subjekta pod čijim nazivom se hrana stavlja na tržište. U slučaju da subjekt nije registriran u BiH, navode se uvoznik i njegova adresa, odnosno država podrijetla ili mjesto podrijetla određene hrane – kazala je za Faktor Vildana Brdarić, glasnogovornica Županijske uprave za inspekcijske poslove Sarajevske županije, dodajući kolike su novčane kazne za nepoštivanje ovih mjera. – Člankom 69. Zakona o hrani određena je novčana kazna od 25.000 do 100.000 KM za pravnu osobu koja pušta na tržište nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklariranu hranu i novčana kazna od 1250 do 2500 maraka za odgovornu osobu u pravnoj osobi – kazala je Brdarić.

Spriječen uvoz

Da se na bh. tržištu vrlo često pokušava uvesti hrana, koja je znatno lošija od one iz domaće proizvodnje, pokazuje podatak da je samo u devet mjeseci prošle godine u Republiku Srpsku spriječen uvoz nešto više od 56 tona voća i povrća. Voću i povrću zabranjen je uvoz jer je utvrđena povećana prisutnost ostatka pesticida kojih je, kako je utvrđeno, bilo više od propisanih vrijednosti. Iz Inspektorata RS-a za Nezavisne su kazali kako je riječ o pošiljkama grejpfruta (4100 kg), breskve (17.700 kg), svježih mandarina (21.416 kg), svježih krastavaca (805 kg) i stolnog grožđa (12.426 kg). Kako je tada istaknuto, pesticidi nisu jedini razlog zbog kojih je zabranjen uvoz. Fitosanitarna inspekcija zabranila je i uvoz 12 pošiljaka merkantilnog krumpira u količini od oko 240.000 kg zbog prisutnosti karantenski štetnih organizama. Zabranjen je i uvoz jedne pošiljke sjemena ječma (24.000 kg) i sjemena mahuna (120 kilograma).

Dnevnik.ba