Hrvatska sudjeluje na EXPO-u prvi put u desetak godina – posljednji put je svoj paviljon na svjetskoj izložbi imala 2010. u Kini.
U nedjelju se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima obilježavao hrvatski Nacionalni dan, povodom kojeg je paviljon posjetio šeik Nahajan Mabarak Al Nahajan, član emiratske vlade i povjerenik izložbe.
"Odnosi UAE-a i Hrvatske značajno rastu u zadnjem desetljeću, a tu suradnju želimo proširiti u komercijalnim, političkim i kulturnim sferama", rekao je šeik, dodavši da hrvatski paviljon simbolizira i "rastuće odnose" dviju država.
Plenković je u svom obraćanju govorio o ponosu na "povijest, talent i kreativnost" hrvatskog naroda te "prekrasnu i očuvanu prirodu i raznolikost kulturne ostavštine".
Pritom je spomenuo kravatu, Fausta Vrančića kao prvog čovjeka koji je 1617. skočio padobranom, kriminalista i tvorca sustava uzimanja otisaka prstiju Ivana Vučetića, osnivača moderne seizmologije Andriju Mohorovičića te Nikolu Teslu.
"Zahvaljujući njemu Šibenik je 1895. postao prvi grad čija je ulična rasvjeta dobivala energiju iz hidroelektrane", kazao je premijer u Emiratima o Tesli, navevši potom i tvrtku Rimac Automobili koja je proizvela najbrži električni automobil na svijetu, također izložen u hrvatskom paviljonu.
"Osim inovativnog i kreativnog duha, Hrvatska je puna talenta i u sportu, kulturi, glazbi i umjetnosti", rekao je Plenković, pa pozvao prisutne da posjete državu.
Premijer je govorio i o odnosima Hrvatske i arapskog svijeta koji traju još od srednjeg vijeka.
"Hrvati su stoljećima bili jedini slavenski narod koji je održavao prekomorske odnose s Arapima na Mediteranu, a hrvatska republika Dubrovnik intenzivno je trgovala s arapskim državama kao posrednik između istoka i zapada", rekao je Plenković uz kojeg su u Dubai stigli i ministar financija Zdravko Marić, ministrica turizma i športa Nikolina Brnjac i šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
"Stoga nije slučajnost da je prvi spomen Hrvatske na svjetskoj karti bio na onoj koju je dizajnirao veliki arapski islamski geograf i kartograf al-Idrisi u 12. stoljeću", nastavio je Plenković.
Izdvojio je i hrvatskog filozofa Hermana Dalmatina, jednog od najznačajnijih prevoditelja s arapskog na latinski, autora prvog prijevoda Kurana na taj jezik, kao i činjenicu da je Hrvatska bila treća europska zemlja koja je službeno priznala islam kao religiju 1916. godine.
Dnevnik.ba