Podsjetio je na prognozu Svjetske banke iz siječnja o rastu od 0.8 posto u ovoj godini, koja je ovaj mjesec podigla prognozu na 1.3 posto, Europska komisija je u veljači objavila da očekuje rast hrvatskog BDP-a od 1.2 posto, a Međunarodni monetarni fond je prije nekoliko dana procijenio ovogodišnji rast hrvatskog gospodarstva za 1.7 posto.
"Utjecaj članstva u eurozoni i Schengenu će se osjetiti na rastu"
"To sve skupa znači da su oni nešto optimističniji od prognoza koje smo mi sami projicirali i vjerujem da će se utjecaj članstva u euro i šengenskom prostoru zaista osjetiti na gospodarskom rastu koji će biti bolji od očekivanog, unatoč usporavanju svjetske ekonomije u 2023. godini", rekao je premijer.
Napomenuo je da je Hrvatska prema Eurostatovim podacima dosegnula 73 posto razine razvijenosti EU, uzimajući kao mjeru BDP po stanovniku, što je najviša razina do sada, a 2016. bili smo na 62 posto.
To znači da Hrvatska snažno i maksimalno koristi svoj međunarodni položaj, ustvrdio je Plenković. Što se tiče turizma, predviđa da će ovogodišnja sezona biti rekordna. Najavio je daljnju aktivnost vlade u pripremama za zajmove iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Do sada su, kako je rekao, Hrvatskoj bespovratno isplaćene 2.2 milijarde eura od 5.5 koliko je na raspolaganju, a imamo na raspolaganju još 3.6 milijardi eura zajmova, pri čemu vlada želi taj novac plasirati u obrazovanje, obnovu, energetsku učinkovitost, vodoopskrbu, promet, energetiku, plinofikaciju itd.
Dnevnik.ba