Plenković o 2025.: "Unatoč neizvjesnim okolnostima ostvareni novi iskoraci"

Uredba se donosi nakon što je Ustavni sud ukinuo nekoliko odredbi toga zakona, ocijenivši ih diskriminatornima i nespojivima s Ustavom. 

Postupak su na sudu pokrenuli Udruga Sjena te desetci obitelji osoba s invaliditetom i djece s teškoćama, koji su upozoravali da zakon u praksi isključuje najranjivije skupine.

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade još je jednom svim Hrvatima u domovini i izvan nje zaželio sretne božićne blagdane te sve najbolje u 2026. godini.

- Upravo da još jednom zaželimo svim Hrvatima i Hrvatima, našim sugrađankama i sugrađanima sretne božićne blagdane, sve najbolje u 2026. i u domovini i izvan Hrvatske, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na obilježavanje Božića u Zagrebu, istaknuvši kako je ovogodišnji blagdan bio poseban jer je prvi nakon velikog potresa u kojem su on i dio članova Vlade imali priliku sudjelovati na božićnoj svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali, kao i na polnoćki.

- Drago mi je da smo ovaj Božić, prvi nakon velikog potresa u Zagrebu, imali prigodu biti na božićnoj svetoj misi u katedrali, rekao je.

- Ta činjenica da se katedrala konstrukcijski obnavlja, da su preostali na unutarnjem dijelu restauratorski radovi i niz još detalja uređenja, velika je poruka da je ovo jedan od najvećih projekata postpotresne obnove došao u fazu u kojoj se katedrala može koristiti za bogoslužje, istaknuo je, dodavši da je riječ o dijelu velikog procesa obnove nakon potresa, o čemu će Vlada imati i posebno izvješće.

Govoreći o postpotresnoj obnovi, Plenković je naveo da će ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na sjednici Vlade predstaviti izvješće o toj temi. 

Podsjetio je da su prošloga tjedna članovi Vlade boravili na Banovini, a početkom ovog tjedna ponovno u Sisačko-moslavačkoj županiji, povodom pete godišnjice petrinjskog potresa.

- Još jednom smo imali priliku vidjeti kakve su bile posljedice, i materijalne i ljudske. Nažalost, u tom potresu poginulo je sedmero naših sugrađana, rekao je premijer te još jednom izrazio suosjećanje njihovim obiteljima zbog, kako je rekao, tog nemjerljivog gubitka.

Razmjeri ulaganja u obnovu 

Istaknuo je i razmjere ulaganja u obnovu, navodeći da je samo na području Banovine do sada uloženo 1,77 milijardi eura. 

Prema podacima koje je iznio, do sada je završeno 10 tisuća postupaka obnove, obnovljeno je 9.300 obiteljskih kuća, 392 višestambene zgrade te 450 zamjenskih obiteljskih kuća.

Plan je da se do sredine 2027. izgrade sve predviđene zamjenske obiteljske kuće

- Naš plan, o kojem smo govorili ovih dana, jest da se do sredine 2027. izgrade sve predviđene zamjenske obiteljske kuće, da one budu useljene, a da se cjelokupni proces obnove, završi do 2030. godine, rekao je premijer.

Naglasio je kako je proces obnove iskorišten i za ukupnu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije, istaknuvši da ovakva razina ulaganja ranije nije bila prisutna na tom području.

- Mislim da smo, i s prometnim povezivanjem i s ogromnim sredstvima koja su uložena u infrastrukturu, u javne objekte, u kulturnu i sakralnu baštinu, kao i u nove objekte poput Centra znanja i planetarija u sisačkoj Munjari, napravili ogromne iskorake, rekao je.

Značajna ulaganja realizirana i u obrazovni sustav

Dodao je kako su značajna ulaganja realizirana i u obrazovni sustav, od dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, gimnazija i visokoškolskih ustanova, do zdravstvenog sustava.

Osvrćući se na ukupna postignuća u 2025. godini, Plenković je ocijenio da je riječ o godini novih iskoraka za građane, gospodarstvo i državu, unatoč i dalje neizvjesnim okolnostima.

- Okolnosti u kojima smo radili bile su i dalje neizvjesne, prije svega sigurnosne i ekonomske, no Hrvatska je i dalje bila stabilna, sigurna i ekonomski otporna država koja štiti svoje interese kao odgovorna članica Europske unije i NATO-a i dijeli zajedničke demokratske vrijednosti, rekao je.

Dodao je da su političku stabilnost potvrdili i lokalni izbori održani u svibnju i lipnju ove godine, istaknuvši da su pokazali rezultate politike ravnomjernog regionalnog razvoja.

Naveo je kako je čak 83 posto jedinica lokalne i područne samouprave zadržalo iste političke boje, uz obnovu mandata, iako ne nužno uvijek s istim kandidatima.

Prema njegovim riječima, taj rezultat svjedoči o kontinuiranim ulaganjima u fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju te o dijalogu s općinama, gradovima i županijama, kao i o realizaciji brojnih projekata.

Kao jedan od ključnih pokazatelja naveo je stanje na tržištu rada, istaknuvši da u Hrvatskoj danas radi milijun i 740 tisuća ljudi, što je gotovo 300 tisuća više nego 2016. godine, pri čemu se, kako je rekao, zemlja nalazi na razini zaposlenosti kakva do sada nije zabilježena.

Podsjetio je i na rast plaća, navodeći da je prosječna neto plaća dosegnula 1.470 eura, što je 96 posto više nego na početku prvog mandata Vlade.

Medijalna plaća iznosi 1.281 euro, odnosno 103 posto više nego na početku mandata, dok minimalna bruto plaća od 1. siječnja raste na 1.050 eura, što predstavlja povećanje od 150 posto u odnosu na 2016. godinu.

Govoreći o mirovinama, Plenković je naveo da je prosječna ukupna mirovina, zajedno s godišnjim dodatkom, dosegla 700 eura, uz poboljšanu formulu usklađivanja i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka - što je posebno važno, naglasio je.

Osvrnuo se i na demografske mjere, ocijenivši da su u ovoj godini donesene najizdašnije mjere u povijesti, uz povećanje roditeljskih naknada i unapređenje socijalnih prava.

Posebno je istaknuo uvođenje inkluzivnog dodatka, koji objedinjuje četiri prava u jedno, a trenutno ga koristi oko 200 tisuća ljudi.

- Posebno nas je obradovao podatak o povratku čak 13 tisuća hrvatskih državljana u ovoj godini, kazao je.

Dnevnik.ba