Plenković je na prvom danu trodnevne međunarodne konferencije pod nazivom "Stoljeće nakon Prvog svjetskog rata: povijesno nasljeđe i perspektive Europske unije" ustvrdio kako Hrvatska generalno može biti zadovoljna onime što je ostvarila, prenosi HINA.
"Bitno smo ojačali naš međunarodni položaj", i sada "svi međunarodni akteri imaju jedan drugačiji pogled na nas", smatra premijer.
"Što se tiče svojevrsne spretnosti u pozicioniranju u institucijama, mislim da smo dosta brzi u učenju, prepoznajemo teme od strateškog interesa, radimo i angažiramo se na njima", rekao je Plenković.
Plenković je naglasio kako Hrvatsku u kontekstu EU-a u narednom razdoblju čekaju četiri izazova.
Prvo je pitanje ulaska u šengenski prostor koje je povezano s velikom globalnom krizom migracija.
"Moramo biti svjesni da onaj Schengen kojemu težimo praktički više nije onaj na koji se mislilo jer je zbog krize doveden u pitanje", kazao je premijer.
"Schengen znači kompletnu slobodu bez ikakvih kontrola. Sad je to nešto drugo i zato moramo razumjeti da naši napori u ispunjavanju kriterija idu paralelno s jednim procesom reformiranja europskog sustava azila".
Plenković predviđa da će Hrvatska "bez ikakvih dilema" do kraja 2019. ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje tom prostoru, no upozorio je da onda slijedi politička odluka koja ne mora nužno ići lako, podsjetivši na slučaj Rumunjske i Bugarske koje su prije nekoliko godina ispunile sve uvjete, čiji politički predstavnici "na svakom Europskom vijeću već jako frustrirano podižu tu temu", no koje i dalje nisu članice.
Govoreći o uvođenju eura, premijer je rekao kako je Hrvatska "praktički ispunila sve kriterije iz Maastrichta ili su oni u fazi ispunjavanja", referirajući se na ugovor iz 1992. godine, potpisan u tom nizozemskom gradu, kada su dogovoreni uvjeti koje države trebaju ispuniti žele li postati članice eurozone.
Posljednje ključno ispunjenje, spuštanje javnog duga na oko 60 posto BDP-a "ide dobro", rekao je premijer. Hrvatska je trenutno na 76 posto. Do kraja godine to bi trebalo biti 74, a ideja je da 2021. dug iznosi 64 posto BDP-a, najavio je Plenković.
Plenković je na skupu rekao kako se postupno shvaća težina pregovora oko Brexita, razgovora koje nitko dosad nije vodio, pa se sve "slaže ispočetka".
Naglasio je kako se treba poštovati odluka britanskih birača, iako se kampanja za izlazak nije uvijek temeljila na istinama, no i dodao kako se vidi da su "sve perjanice anti-EU kampanje nestale".
Pejčinović Burić: politika vlade i HDZ-a u ulozi baštinika paneuropskih ideja
Ministrica Marija Pejčinović Burić naglasila je kako su temeljna načela paneuropskog pokreta liberalni konzervativizam, kršćanstvo, društvena odgovornost i europsko-integracijska orijentacija.
"Politika hrvatske vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića i europska politika HDZ-a vide sebe u ulozi baštinika paneuropskih ideja", istaknula je ministrica vanjskih i europskih poslova.
Paneuropska unija osnovana je 1923. godine manifestom "Paneuropa" plemića Richarda von Coudenhove-Kalergija u kojem je izrazio ideju ujedinjene Europe.
Dnevnik.ba