Rusija je zabrinula Kijev i Zapad gomilanjem vojnika i opreme blizu Ukrajine i strahuje se da priprema napad. Moskva to poriče i tvrdi da ima pravo raspoređivati snage na svom teritoriju kako god želi.
Govoreći u Saboru, Plenković je ocijenio da je situacija na istoku Ukrajine izrazito zabrinjavajuća i najnapetija od 2014. u jeku sukoba ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika.
"Hrvatska ne želi da dođe do eskalacije i reagirat će jasno i odlučno da se izbjegne bilo kakva nestabilnost", rekao je premijer ne navodeći pojedinosti.
Hrvatska je članica EU-a i NATO-a koji je više puta upozorio Moskvu da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama napadne li Ukrajinu. Službeni Zagreb je u nekoliko navrata ponudio ukrajinskim vlastima svoje iskustvo iz mirne reintegracije Podunavlja koji je 1990-tih bio pod okupacijom lokalnih Srba.
U sklopu godišnjeg izvješća o sastancima Vijeća EU-a, Plenković je rekao da će Hrvatska otvoriti pitanje nestalih u ratu u sklopu pregovora Srbije o članstvu u EU-a.
"Kada dođu na dnevni red poglavlja koja se na to odnose, onda ćemo staviti tu temu u kontekst daljenjeg napretka Srbije", rekao je premijer.
No, dodao je da "nije mudro da jedna nova članica dolazi u forume kao što je EU i blokira one koji djeluju malo drugačije nego što mi to mislimo".
Kao najvažnije teme sastanaka EV-a, Plenković je istaknuo borbu protiv pandemije covida-19, odgovor na skok cijena energenata i proširenje EU-a na istok, uključujući situaciju u BiH.
Istaknuo je da je Hrvatska prošle godine ostvarila veliki napredak prema članstvu u šengenskom protoru i eurozoni rekavši da bi Hrvati u ovo doba iduće godine trebali u trgovinama plaćati eurima.
Dnevnik.ba