Article_Top_970x250

Picula: Sadašnji model funkcioniranja Europske unije je potrošen i potrebno je pronaći novi

hrvatski eurozastupnik

Picula: Sadašnji model funkcioniranja Europske unije je potrošen i potrebno je pronaći novi

pro 07, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: faH

Izbjeglička je kriza pokazala da je sadašnji model funkcioniranja Europske unije potrošen i potrebno je pronaći novi, ocijenio je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula u intervjuu za Hinu.

Hrvatski europarlamentarac iz redova SDP-a kaže kako je Europska unija "dobar mehanizam kada je sve u redu ili kada stvari idu po nekoj uobičajenoj rutini".

Međutim, pokazalo da se da njezine institucije nisu dobro reagirale u slučaju migrantske krize, odnosno, kako je to on nazvao, "vanjskog šoka".

Nespremnost da se zajednički odgovori na te izazove "zapravo je pokazala kako je jedan model funkcioniranja EU-a potrošen i vrijeme je da se pronađe novi", naglasio je.   

Picula kritizira i Dublinski sporazum i ističe da je potreban novi sustav za prihvaćanje azilanata.

Prema izmjenama Dublinskog sporazuma iz 2013. godine (Dublin III), izbjeglice moraju podnijeti zahtjev za azilom u prvoj zemlji EU-a u koju uđu, zbog čega su osobito pogođene Italija i Grčka, prve zemlje na migrantskim rutama.

"Dublin III se pokazao kao sustav koji diskriminira u okviru Europske unije. On nije dizajniran za masovni priljev izbjeglica", ističe Picula i dodaje kako je to uzrokovalo "ozbiljne političke posljedice" referirajući se na dolazak Sirize na vlast u Grčkoj i koalicije Pokreta pet zvijezda i Lige u Italiji.

"Unutar EU-a pokazala se izrazita nesolidarnost. Na početni prijedlog da se dogovore kvote solidarne s obzirom na broj stanovnika i gospodarsku snagu, osobito su borbeno reagirale države Višegradske skupine", kaže Picula. 

EU košta koliko i šalica kave 

Ako se na pronađe "jedna vrsta novog dogovora" o načinu funkcioniranja EU-a, raste opasnost od jačanja euroskepticizma, upozorava Picula.

"Kako nove generacije rastu u posve novom ambijentu počet će bagatelizirati mir. Počet će se više gledati nesavršenosti nego mogućnosti za razvoj", rekao je. 

Naglašava kako su apsurdne kritike na račun golema birokratskog aparata Europske unije i velikih izdvajanja za njezino funkcioniranje. 

Istaknuo je kako je dnevni trošak funkcioniranje Europske unije šalica kave po glavi stanovnika i da samo grad Stockholm ima više birokracije od cijelog EU-a. 

"Meni se čini da je EU još uvijek najjeftiniji način, ne samo da se osiguraju mir i suradnja, nego da se promoviraju vrijednosti koje jamče razvoj i suradnju na europskom kontinentu", ocijenio je Picula.

Kriza oko brexita upozorenje "kalkulantima"

Picula je istaknuo kako je odgovornost za krizu zbog još uvijek nesigurnog dogovora o brexitu isključivo na britanskoj strani. 

"Potpuna nespremnost britanske vlade da ispregovara brexit na način da se zadovolje elementarni kriteriji potrebni za izlazak dovela je do dugih pregovora i još uvijek potpune neizvjesnosti u primjeni“, ocijenio je Picula.

Rješenja pregovaračkog tima EU-a na čelu s Michelom Barnierom su "najmanji mogući nazivnik" koji omogućuje sprječavanje brexita bez dogovora, koji bi pogodio prije svega Ujedinjeno Kraljevstvo, ali bi negativno utjecao i na EU, smatra Picula.

Picula je rekao kako je kriza oko brexita upozorenje onima koji „kalkuliraju“ s idejom napuštanja Europske unije te je pokazala da izlazak iz EU-a uzrokuje velike probleme.

"Ta jedna vrsta sraslosti, jer 40 godina je Velika Britanija u Europskoj uniji, očito je dovela do takvih veza koje se ne mogu bezbolno napustiti. Prema tome, brexit je još uvijek neizvjestan proces“, ocijenio je Picula.

Socijaldemokracija izgubila dio identiteta

Socijaldemokratske stranke bilježe pad popularnosti diljem Europske unije. Prema predviđanjima iz Reutersove analize, klub zastupnika socijaldemokrata (S&D) u Europskom parlamentu imat će 141 zastupnika nakon izbora 2019., što je 48 zastupnika manje nego u aktualnom sazivu.

Velika koalicija na početku mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta i kasnija suradnja s pučanima utjecala je na gubitak popularnosti socijaldemokratskih stranaka jer su prepoznati kao "lijevo krilo politike odricanja".

"Uz to, u toj smo koaliciji izgubili dio identiteta", smatra Picula.

Nedavno je čelnik socijaldemokrata u Europskom parlamentu Udo Bullmann poručio u intervjuu za grčku novinsku agenciju ANA-u kako je vrijeme velikih koalicija prošlost i ustvrdio kako je potrebna "radikalna" promjena ekonomske i ekološke politike Europske unije, zalažući se za suradnju s drugim lijevim opcijama.

Picula "nije siguran" da je odgovor na krizu socijaldemokracije u koaliranju s ljevijim opcijama. 

"Ne bih volio da na jednu vrstu ignoriranja problema i prepuštanja inicijative pučanima, mi reagiramo daljnjom radikalizacijom", kaže Picula sugerirajući kako bi to donijelo više štete nego koristi.  

Socijaldemokraciji nedostaje adekvatan odgovor na loše posljedice globalizacije, tvrdi Picula i naglašava kako su gospodarska kriza iz 2008. i sve njezine posljedice narušile socijalnu državu, a "politički ceh su platili socijaldemokrati". 

Budući da socijaldemokracija nije dala adekvatan odgovor na te izazove, antieuropske i antiglobalizacijske opcije oduzimaju dio tradicionalnog socijaldemokratskog biračkog tijela, smatra. 

Izazov socijaldemokracije je pronaći nove mehanizme za 21. stoljeće "kojima bi se optimalno ustanovili novi odnosi između rada i kapitala", kaže Picula. 

"Socijaldemokracija za svoje probleme sama mora pronaći odgovor, a ne koristiti instrumente nekih drugih svjetonazorskih opcija koji vjerojatno nisu kompatibilni sa socijaldemokracijom", naglasio je Picula. 

Timmermans bolji kandidat od Webera

Picula je istaknuo kako je 'spitzenkandidat' S&D-a Frans Timmermans, aktualni prvi potpredsjednik Europske komisije i bivši ministar vanjskih poslova, bolji kandidat za čelno mjesto Komisije od kandidata EPP-a Manfreda Webera.

Timmermans je bio na visokim funkcijama u izvršnoj vlasti, što je bitno za čelnika Komisije, dok je Weber bio samo parlamentarac, objasnio je. 

Model vodećeg kandidata, poznat pod njemačkim nazivom "spitzenkandidat", prvi je put korišten 2014. kada je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije kao kandidat Europske pučke stranke koja je dobila najviše glasova. 

Prema tom modelu, europske političke stranke ističu svoje vodeće kandidate za predsjednika Europske komisije, nakon čega Europsko vijeće predlaže kandidata koji može okupiti parlamentarnu većinu.

Picula je pozdravio takav način izbora predsjednika Komisije jer "stvara jednu vrstu političke obveze i da ona opcija koja dobije veći broj glasova na izborima, mora biti u prednosti kada ističe svoga kandidata".

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250