Postavlja se pitanje, kaže, traže li jedna ili obje strane alibi za već utvrđene akcije, je li riječ o nekoj vrsti kvazi pregovora ili nije, prenosi HMS.
– I francuski predsjednik Emmanuel Macron intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize, dodao je.
Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Scholz sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.
“Ukrajincima je stalo da nemaju percepciju zemlje koja je već u ratu”
Ukrajinski i političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja trpi, bez ispaljenog metka, ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 mlrd $ je otišlo iz Ukrajine od listopada, a u siječnju je morala intervenirati i Središnja banka s milijardu i pol dolara kako bi održala stabilnost financijskog sektora.
Ukrajincima je, ističe, zaista stalo da njihova zemlja nema percepciju zemlje koja je zapravo već u ratu.
“EU se nada deeskalaciji krize”
Govorio je o ozračju među kolegama europarlamentarcima, rekao je da se EU nada, prije svega miru, odnosno deeskalaciji krize jer bi moguća ruska agresija koštala, osim Rusije i Ukrajine i europski kontinent, odnosno, samu EU.
– Poprilično su živahni napori da se diplomacijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU-u, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena. EU je našla unutarnju dozu koherentnosti, po svemu sudeći mislim da je Unija otišla daleko u pripremama za uvođenje sankcija Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu. Razradu mehanizama sankcija je dobila Europska komisija, ali o njihovom opsegu odlučuje Europsko vijeće, rekao je Picula.
Koliko sukob u Ukrajini utječe na Hrvatsku?
Na pitanje bi li se sukob u Ukrajini mogao reflektirati na bilo koji način na situaciju u hrvatskom okruženju, Picula vjeruje da bi, rekao je da će upozoriti u raspravi na Europskom parlamentu, bit će na dnevnom redu odnosi između EU-a i Rusije.
– Mi ćemo doista podvući važnost potrage za mirnim rješenjem ove krize. Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU-a, poput Baltika ili područja oko Crnog mora, rekao je.
Smatra da bi se posljedice osjetile i na jugoistoku Europe, na Balkanu, u neposrednom susjedstvu Hrvatske jer graničimo s tri zemlje koje, na neki način, mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
– Možemo kazati da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine, rekao je.
Dnevnik.ba