Article_Top_970x250

Picula: "Macron napravio grešku, blokadom pomogao zemljama Zapadnog Balkana"

zamah politike proširenja

Picula: "Macron napravio grešku, blokadom pomogao zemljama Zapadnog Balkana"

sij 01, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu Tonino Picula očekuje da će 2020. godina i samit EU-Zapadni Balkan u Zagrebu donijeti povratak kredibiliteta i zamaha politike proširenja.

"Nadam se da će summit u Zagrebu u svibnju biti ta velika prilika da EU ojača svoja jamstva prema Zapadnom Balkanu i da će i bolja atmosfera biti dodatni zamah politici proširenja", kaže Tonino Picula za DW.

Europski parlament je u okviru diskusije o promjeni metodologije procesa pristupnja Uniji, a uoči samita EU Zapadni Balkan u Zagrebu, imenovao europskog poslanika iz redova hrvatskih socijaldemokrata Tonina Piculu za izvjestitelja za preporuke o Zapadnom Balkanu. U Briselu se navodi da je uloga Picule konkretizovanje stava i jača uloga Evropskog parlamenta u debati o politici proširenja EU u koju su se posljednjih mjeseci intenzivno uključile zemlje članice, ali i Europska komisija i Savjet.

"Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu, uoči summita u Zagrebu u svibnju 2020., radim na setu preporuka koje će sadržavati objektivni pregled evolucije i rezultata metodologije trenutnog sustava pregovaranja. U dokument ću integrirati i nove prijedloge koji bi trebali doprinijeti novom zamahu sada usporene politike proširenja EU u trećoj deceniji 21. stoljeća", objašanjava Picula.

On dodaje da će prijedloge nastojati da identificira u razgovorima sa većim brojem predstavnika različitih institucija, organizacija i političkih opcija odnosno u saradnji kako sa kritičarima tako i sa onima koji podržavaju politiku pristupanja. Istovremeno iz Brisela pozivaju sve aktere da zadrže fokus na Zapadnom Balkanu i posvećenije rade na pripremama zagrebačkog samita koji se karakteriše kao ”ključan” za davanje odgovora na sva problematičn pitanja u okviru politike proširenja.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu ocjenjuje da je francuski predsjednik Emmanuel Macron ”napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Tirane i Skoplja, ali da je ujedno i ”postigao neplanirano”, a to je da vrati fokus EU na pitanje proširenja. On ukazuje na činjenicu da su od trenutka ”francuske blokade” odnosno uslovljavanja pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije reformom procesa pristupanja, sve najznačajnije EU institucije kao i najviši zvaničnici Unije podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

"Upravo je europska perspektiva Zapadnog Balkana, odnosno politika proširenja EU, snažan alat za stabilizaciju ove regije, koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova", kaže Picula.

Pored nove predsjednice Evropske komisije Ursule von der Layen, novog šefa diplomatije EU Josepa Borrella i komesara za proširenje Olivera Varhelyia, koji su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak eurointegracionog procesa zemlja regiona Zapadnog Balkana, Tonino Picula navodi i značajnu podršku zemlja članica EU.

"Važnosti politike proširenja svjesne su velike članice Unije, poput Njemačke i Italije, ali i manje, kao što je Austrija, koje su sve u regiji gospodarski prisutne desetljećima, daleko prije posljednje tranzicije s kraja osamdesetih. To su sve zemlje koje su veliki politički, gospodarski i simbolički kapital uložile u proširenje. Vjerujem kako unutarnjepolitičke kalkulacije francuskog predsjednika Macrona neće najednom promijeniti njihov fokus", ocjenjuje Picula u izjavi za DW.

Tonino Picula naglašava i to da se tokom rasprave i dostizanja konsenzusa među zemljama članicama o reformi politike proširnja ne smije zaustaviti proces evrointegracija zemalja regiona.

Kada je riječ o novoj metodologiji pristupanja oko koje bi zemlje članice trebalo da se dogovore tokom 2020. godine, uz očekivanje da to bude finalizovano prije samita u Zagrebu, Picula na prvom mjestu navodi princip ne mijenjanja pravila igre tokom igre.

"Najvažnije je reći da se započeti procesi pregovaranja o pristupanju sa zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU nastavljaju po istim pravilima prema kojima su i otvoreni. Riječ je o Srbiji i Crnoj Gori", kaže Picula.

Istovremeno i izvjestitelj EP za Crnu Goru, Picula dodaje da očekuje da se toj zemlji, kao predvodniku procesa pristupnja, ”prizna sve postignuto” i da Podgorica uspije da zatvori pregovore tokom njegovog mandata.

"Kako sam već ranije više puta istaknuo, Sjeverna Makedonija i Albanija zaslužile su otvaranje pregovora", naglašava Picula.

On ocjenjuje da je potpisivanje Prespanskog sporazuma i njegova ratifikacija, bila ”politički visokorizična operacija” u kojoj su vlade Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Europe pretpostavile svojim kratkoročnim koristima. Prema njegovim riječima u pitanju je ”povijesni iskorak i pravi državnički potez” koji je omogućio razrješenje spora koji je trajao dugih 27 godina, te zatim Sjevernoj Makedoniji otvorio put prema Europskoj uniji i NATO-u.

"Zbog svega navedenog, pitanje je vjerodostojnosti Europske unije da im to omogući pod onim uvjetima pod kojima su proces započel", zaključuje Picula.

Kao jedan od principa koje bi trebalo osnažiti u budućoj metodologiji politike proširenja Tonino Picula navodi ocjenjivanje i napredak zemlja kandidata na temelju individualnih zasluga i postignuća.

Dnevnik.ba