Picula: "Korist od navodnog napada na Putinovu rezidenciju ima upravo Rusija"

Picula je ustvrdio kako je u ratnim okolnostima, bilo da je riječ o oružanom sukobu ili diplomatskom nadmetanju, često prisutna praksa insceniranja situacija koje potom služe kao povod za eskalaciju ili nametanje novog oblika pritiska suprotnoj strani.

Picula: Ključ leži u pitanju motiva

Tvrdi kako u ovom trenutku ne postoje potvrđene informacije o tome što se doista dogodilo, ali smatra da je važno promatrati širi politički kontekst. Prema njegovu mišljenju, ključ leži u pitanju motiva, odnosno tko ima interes dodatno naglasiti vlastite zahtjeve upravo usred pregovora koji su se odvijali u Floridi.

Iako ruski predstavnici nisu sudjelovali na tim pregovorima, Moskva je vrlo brzo ponovila svoje temeljne političke zahtjeve.

Picula je podsjetio i na ranija obraćanja predsjednika Putina, u kojima je poručivao ruskim oružanim snagama da ne smiju odustati, da nastave s osvajanjem ukrajinskog teritorija te da će se tzv. specijalna vojna operacija nastaviti dok se ne ispune svi politički ciljevi Moskve.

Stoga je uvjeren kako trenutačnu političku korist od navodnog napada ima upravo ruska strana.

Kovač: Amerikanci imaju druge globalne prioritete i probleme

Kovač je naveo kako je u suvremenim ratnim okolnostima iznimno teško sakriti bilo kakav ozbiljan vojni incident. Prema njegovim riječima, satelitske snimke omogućuju praćenje gotovo svega, zbog čega više ne postoje iznenadne "blic operacije" kakve su bile moguće u Drugom svjetskom ratu.

Tvrdi kako bi, u slučaju da je doista došlo do napada dronovima na neku od Putinovih rezidencija, američka strana o tome zasigurno imala saznanja. Govoreći o odnosu Putina i Trumpa, ocijenio je da obje strane imaju interes postići dogovor o završetku rata, ali na štetu Ukrajine.

Kazao je kako se Washington i Moskva slažu oko toga da bi Ukrajina trebala napustiti dijelove Donjecke oblasti, što je zahtjev koji Trump postavlja pred ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali i dugogodišnji cilj Rusije.

Takav odnos opisao je kao svojevrsno partnerstvo, uz napomenu da Sjedinjene Države žele rat privesti kraju jer imaju druge globalne prioritete i probleme, dok bi Rusija bila spremna na mir isključivo pod vlastitim uvjetima.

"Političko rješenje nosi teške i bolne odluke"

Kovač je upozorio i na izuzetno tešku poziciju u kojoj se nalazi Zelenski. Zapitao se kako bi eventualne ustupke mogao objasniti ukrajinskoj javnosti te kako osigurati vlastito političko, ali i fizičko preživljavanje. Naglasio je da je lako govoriti o rješenjima iz sigurnosti studija, dok je stvarnost na terenu daleko složenija.

Osvrnuo se i na ideju referenduma o mirovnom rješenju, dovodeći u pitanje kako bi se on uopće mogao provesti tijekom rata. Podsjetio je na primjere Hrvatske i BiH, gdje su mirovni sporazumi i reintegracije provedeni bez referenduma.

Prema njegovu mišljenju, inzistiranje na referendumu moglo bi biti i znak pokušaja sabotiranja mirovnog procesa. "Nastavak rata znači daljnje gubitke ljudskih života i razaranje gradova, dok političko rješenje nosi teške i bolne odluke", zaključio je Kovač.

Luša: Svijet prelazi iz unipolarnog u multipolarni poredak

Luša je analizirala odnose između Trumpa, Putina i Zelenskog, napomenuvši da se aktualni pregovori ne mogu promatrati izvan šireg konteksta promjena u međunarodnom poretku.

Iako je Trumpova komunikacija često bila izložena kritikama, Luša upozorava da se svijet trenutačno nalazi u prijelazu iz unipolarnog u multipolarni poredak, razdoblju u kojem su sukobi i njihova eskalacija najizgledniji.

Prema njezinu tumačenju, aktualni događaji predstavljaju povratak, odnosno snažno učvršćivanje realpolitike, u kojoj Trump Putina doživljava kao ravnopravnog sugovornika.

"U tom okviru, Sjedinjene Američke Države i Rusija pojavljuju se kao dvije velike sile koje se nadmeću za regionalnu dominaciju, dok se Ukrajina, kao manja država, mora prilagoditi pregovorima koji se vode između moćnijih aktera. Takav odnos vidljiv je i u Trumpovu ponašanju prema Zelenskom", smatra Luša. 

"Trump i Putin nameću okvir i uvjete mirovnog rješenja"

Posebno je upozorila na opasnost stvaranja sigurnosnog vakuuma tijekom prijelaza prema multipolarnom poretku. "Taj prostor mogu ispuniti različiti akteri, a u ovom slučaju jasno je da Trump i Putin nameću okvir i uvjete mirovnog rješenja", kazala je. 

Tvrdi kako u tom kontekstu ne treba nužno osuđivati Trumpove telefonske razgovore s Putinom koji prethode susretima sa Zelenskim, jer oni odražavaju logiku realpolitike u kojoj dva ključna lidera kroje političku stvarnost istočne Europe.

Vjeruje da vrijeme ne ide u prilog Ukrajini, koja se u ovom procesu nalazi u slabijoj poziciji. Prema njezinim riječima, ruska strategija jasno je usmjerena na dominaciju u istočnoj Europi, uz interese koji uključuju neutralnu i demilitariziranu Ukrajinu.

Picula: Trump je pokazao spremnost da se prilagodi ruskim zahtjevima

Picula je rekao kako se u ovom trenutku ne radi o isključivo američko-ukrajinskim pregovorima, već o složenom američko-rusko-ukrajinskom procesu. Smatra da je predsjednik Trump u više navrata pokazao spremnost na prilagodbu ruskim zahtjevima.

Podsjetio je da su u ranijoj fazi pregovora postojala tri ključna neriješena pitanja: teritorijalni ustupci, veličina ukrajinske vojske i članstvo Ukrajine u NATO savezu. U međuvremenu je Zelenski odustao od ambicije ulaska u NATO, uz inzistiranje na jasno definiranim sigurnosnim jamstvima.

Kao otvorena pitanja ostali su još kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja te duljina i sadržaj sigurnosnih jamstava, za koja je Ukrajina tražila višedesetljetnu zaštitu, dok se, prema navodima, iz Sjedinjenih Država nudi znatno kraći vremenski okvir.

Dnevnik.ba