Dokumentom o internom inspekcijskom nalazu broda Bourbon Rhode iz svibnja ove godine najveći dio opreme broda ocijenjen je iznimno loše, pa tako i dio komunikacijske opreme koju brod posjeduje, kao i oprema potrebna za signalizaciju pozicije u slučaju nevolje. Mogao bi to biti razlog zašto nema nikakvog signala koji bi označio preživjelu posadu i njihovu točnu poziciju, piše Gašpar na portalu morski.hr.
Oprema za spašavanje također je bila loša, no neke stvari su ocijenjene dobrima; bili su to prsluci za spašavanje, splavi i pirotehnika. Dakle, sve da se brod i nije popravio na suhom doku, činjenica je da tri splavi nisu nađene, kao ni sedam članova posade, jedna splav je potvrđeno nađena s tri preživjela i netko je u noći s nedjelje na ponedjeljak ispalio dvije signalne rakete. Podsjetimo, splavi su konstruirane tako da su gotovo nepotopive i opremljene su hranom, vodom, opremom za ribolov, termo odijelima i samoodržive su za preživljavanje najmanje šest ljudi kroz mjesec dana.
Potraga još bez rezultata
Bourbon je u utorak navečer poslao priopćenje u kojem kažu kako potraga još nije dala rezultata, javlja morski.hr.
‘Nakon izvješća dvojice pomoraca koji su u noći s nedjelje na ponedjeljak bili na brodu Alp Striker, o signalnim raketama koje su protumačili kao znak za nevolju, brod je odmah, u koordinaciji s kriznim stožerom CROSS Antili-Gvajane, postavio kurs za to područje. CROSS je pozvao 3 dodatna trgovačka plovila da promijene kurs i upute se na područje za koje se prijavljuje da je izvor signala. Također je zračnu potporu dobio od američkih vlasti zrakoplovom Hercules C-130.
Pretražne operacije pod vodstvom Alp Strikera, u koje su uključene bespilotne letjelice, kao i operacije koje su izvela tri druga plovila, te prelet američkog zrakoplova Hercules C-130, u ovoj fazi nisu dali rezultata.
Krizni stožeri provode svoje akcije i BOURBON-ovi timovi svakodnevno pružaju podršku članovima posada Bourbon Rhode-a‘, priopćili su iz kompanije.
Nakon uragana, na području tog dijela Atlantika nije zabilježeno ozbiljnije nevrijeme i potraga do sumanute odluke o prekidu, zapravo zbog vremenskih uvjeta nije prekidana. Zbog toga bi se splav(i) s preživjelima mogla/i nalaziti unutar određenog užeg perimetra traganja i do sad jednostavno nisu/nije uočena/i. Drugim riječima, mogli bi biti (za oceanske uvjete) relativno blizu onih koji ih traže.
Nakon havarije Bourbon Rhodea, nije prijavljena ni jedna havarija broda, a s obzirom da nije bilo ni loših vremenskih uvjeta, takvo što bi se trebalo odmah izuzeti iz pitanja ‘tko je ispalio rakete?‘, jer rakete su uočene upravo na području potrage i to s broda Alp Striker koji je ciljano u potrazi za preživjelima. Uz to, rakete su uočila dva člana posade, dakle neupitno je da su ispaljene.
Rakete su ispaljene noću, pa je posada broda Alp Striker krenula u tom smjeru, no s obzirom da je noću potraga izuzetno otežana, zabilježeno je određeno područje pretrage u kojem se brodovi danas slažu u pravilne formacije kako bi pretraživali doslovno metar po metar. Ograničen broj raketa preživjeli ne bi ispaljivali napamet, jer su već 13 dana na moru. Značilo bi to da su ih ispalili najvjerojatnije onda kad su vidjeli potražni brod, što bi opet trebalo značiti da su oni zapravo vrlo blizu.
‘U potragu su uključeni i zrakoplovi s termovizijskim kamerama, tako da zbog svega gore navedenog, ne treba sumnjati da bi izgubljenu posadu i našeg kapetana Dinu Miškića trebali ubrzo pronaći‘, zaključuje.
Dnevnik.ba